NAPREDAN STAV

Plenkovićeva Vlada se u Europi zalaže za spolni odgoj u školama: ‘Treba ga širiti i na druge razine‘

Takav je stav zauzela Vlada, smatrajući da je edukacija ključna da bi se poboljšao položaj žena, djevojaka i djevojčica

Andrej Plenković

 Luka Gerlanc/

Iako se u Hrvatskoj vode ostrašćene ideološke rasprave oko spolnog odgoja i ne postoji društveni konsenzus da je on u školama doista potreban, a pogotovo ne kakav, kao preventivno "oružje" borbe protiv nasilja nad ženama, Vlada je zauzela napredan stav oko Prijedloga direktive Europskog parlamenta i Vijeća Europe o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

U Stajalištu RH o tom dokumentu stoji: "Vezano uz područje obrazovanja smatramo pozitivnim što se Prijedlogom direktive poziva na jačanje spolnog odgoja i eliminiranje rodnih stereotipa, te predlažemo da se u okviru točke 59. Preambule stajalište o tome da je ključno posvetiti se problemu rodnih stereotipa u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju prošiti i na druge obrazovne razine".

Rodni stereotipi

Dakle, ne samo da je spolni odgoj u školama nužan za prevladavanje rodnih stereotipa nego ga, prema stajalištu Vlade Andreja Plenkovića, treba širiti i na druge razine. Takav je stav zauzela Vlada, smatrajući da je edukacija ključna da bi se poboljšao položaj žena, djevojaka i djevojčica. Dapače, kao jednu od načelnih kritika koju će Hrvatska poslati u Vijeće Europe je da "direktiva ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri edukaciju kao ključni mehanizam preventivnog suzbijanja nasilja, a potpuno je izostavljen mehanizam rane prevencije odnosno ustrojavanje stručnih službi izvan sustava pravosuđa koje bi stručno i terapijski mogle raditi s obiteljima u problemima prije eskalacije nasilja."

Prijedlog direktive trenutno čeka zeleno svjetlo pred saborskim Odborom za europske poslove, potvrdio nam je predsjednik Domagoj Hajduković, napominjući da su Stajalište poslali u tri matična odbora, dobili su jednoglasnu potporu Odbora za ravnopravnost spolova i Odbora za obitelj, mlade i sport, te čekaju zaključak onog za pravosuđe.

Nasilje nad ženama i nasilje u obitelji rašireni su u cijeloj EU. Procjenjuje se da je svaka treća žena u EU doživjela neki oblik nasilja, da trećina žena u EU koja se suočila sa seksualnim uznemiravanjem doživjela ga je na radnom mjestu. Istraživanja svjedoče o eksploziji nasilja na internetu: 2020. godine svaka druga mlada žena doživjela je rodno uvjetovano nasilje na internetu. Iskustva govore da su posebne mete internetskog zlostavljanja najviše žene koje su aktivne u javnom životu, političarke, novinarke i braniteljice ljudskih prava koje je sračunato na ušutkavanje žena i ograničavanje njihovog sudjelovanja u društvu.

Stoga Prijedlog direktive jednim dijelom utvrđuje poznato gradivo o tome što je nasilje, ali donosi i novine, a jedna od njih je prijedlog da se u članku koji se bavi silovanjem proširi definicija - iako su u većini slučajeva žrtve žene, treba obuhvatiti sve žrtve, a to mogu biti i djeca i muškarci.

Zbunjena mladež

Prijedlog je korak naprijed, ocijenio je Odbor za ravnopravnost spolova zbog fokusa na oblike nasilja na Internetu, poput dijeljenja intimnih sadržaja bez pristanka, uhođenja i uznermiravanja. Intencija je da se usklade definicije kaznenih djela i kazni za oblike nasilja na internetu kako bi žrtve mogle lakše prijaviti - pa i putem interneta.

Predsjednica Odbora za mlade Vesna Vučemilović naglašava važnost hitne i bolje zaštite djece koja su pogođena sa dvije pandemijske godine i online školovanjem, o čemu svjedoči i da smo izgubili 32.000 registriranih sportaša, a stručnjaci upozoravaju na porast i zlostavljanja i mentalnih poteškoća među mladima.

Kao majka dvoje školske djece ne podržava uvođenje spolnog odgoja kao posebnog predmeta u škole jer smatra da su djeca ionako opterećena gradivom. No, zalaže se da se djeci koja su zbunjena gomilom nekontroliranih informacija preko društvenih mreža osigura da dobivaju informacije od stručnih i kompetentnih osoba.

Žrtve seksualnih zločina moraju hitno dobiti stručnu pomoć

Usvoji li se Prijedlog direktive, države će biti dužne osigurati mjere u "cilju uklanjanja s interneta sadržaja koji proizlazi iz određenih kaznenih djela nasilja, a stavljaju se na raspolaganje mnoštvu krajnjih korisnika". Te mjere uključuju da pravosudna tijela imaju ovlasti da izdaju naloge pružateljima posredničkih usluga za uklanjanje ili onemogućavanje pristupa tom sadržaju.

Ključne u pružanju pomoći žrtvama jesu nevladine organizacije.
Sve žrtve nasilja, da ih se poštedi sekundarne viktimizacije, imaju pravo na poštenu naknadu tijekom kaznenog postupka. I ta naknada od počinitelja mora biti potpuna, ne bi trebala biti ograničena fiksnom gornjom granicom.

Države će morati voditi računa da "njihova pravila o povjerljivosti ne predstavljaju prepreku" tome da stručno osoblje, kao što su zdravstveni ili obrazovni radnici, ako imaju razloga vjerovati, prijave nadležnom tijelu sumnju da je život žrtve u riziku od teških tjelesnih ozljeda.

Individualna procjena za utvrđivanje potreba za zaštitom žrtve treba se provesti odmah nakon prvog kontakta nadležnih tijela sa žrtvom ili čim se pojavi sumnja da je osoba žrtva nasilja nad ženama ili u obitelji.

To se može učiniti prije nego što žrtva službeno prijavi kazneno djelo ili proaktivno, ako treća strana prijavi. Države se moraju pobrinuti da stručnjacima olakšaju hitne naloge za udaljavanje nasilnika i donošenje naloga o zaštiti.

Seksualno nasilje zahtijeva delikatno osposobljeno i specijalizirano osoblje. Žrtvama seksualnog nasilja potrebna je hitna medicinska skrb i potpora za traume u kombinaciji s hitnim forenzičkim pregledima kako bi se prikupili dokazi potrebni za kazneni progon. Krizni centri za žrtve silovanja moraju biti dostupni u dovoljnom broju i primjereno raspoređeni na području države.

U kaznenim istragama i sudskim postupcima upiti i dokazi o seksualnom ponašanju žrtve u prošlosti smatraju se nedopuštenima jer dovode u pitanje pravo na obranu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 07:02