OTKRIVAMO

PLENKOVIĆEV NOVI STATUT Otkrivamo što piše u dokumentu koji bi mogao izazvati velike promjene u našoj najvećoj stranci

 
Tomislav Čuljak, Milijan Brkić i Ivan Šuker
 CROPIX

Uvođenje instituta unutarstranačkog referenduma, smanjenje broja članova Predsjedništva stranke, kao i manji broj potpredsjednika, te uvođenje privremene suspenzije članskih prava za one članove kod kojih postoji osnovana sumnja u postojanje razloga za isključenje, pogotovo u slučaju optužbi za kazneno djelo - samo su neke od novina koje bi se mogle naći u novom Statutu HDZ-a koji se priprema i čiji bi nacrt trebao biti završen i dostavljen Predsjedništvu HDZ-a do 1. travnja.

Ovi su prijedlozi u tezama za izradu novog Statuta HDZ-a koje su poslane svim županijskim, gradskim, područnim i općinskim organizacijama HDZ-a, koordinacijama HDZ-a u inozemstvu te Mladeži i ostalim zajednicama stranke, kako bi se izjasnili o njima. Unutarstranačko savjetovanje trajat će od 1. do 18. ožujka. Teze je izradila Radna skupina za izradu Statuta predvođena Karlom Resslerom, čiji su članovi još Dražen Bošnjaković, Ivo Ivančić, Mario Kapulica, Ilijana Krešić Rajič, Damir Mikuljan, Damir Sesvečan, Davor Ivo Stier i Marija Vrhovski.

LOKALNA RAZINA

Kad je riječ o uvođenju instituta referenduma, članovi bi tako imali priliku izjasniti se o nekim pitanjima oko kojih se vode prijepori u stranci, kao što je slučaj s Istanbulskom konvencijom. U vezi s kaznama i suspenzijama, ubrzao bi se postupak u slučajevima poput onog s Alojzom Tomaševićem jer se više ne bi čekale odluke Visokog časnog suda ili podizanje optužnice.

U tezama se navodi kako treba smanjiti posrednost u izboru članova središnjih tijela HDZ-a. To podrazumijeva širenje modela “jedan član-jedan glas” ili na članove svih središnjih tijela ili, kako se navodi, “barem na neposredni izbor predsjednika, zamjenika predsjednika i potpredsjednike HDZ-a”.

Također se, stoji u tezama, treba otvoriti mogućnost da članovi glasovanjem utječu na izbor dijela kandidata na izborima na nacionalnoj razini, dok bi preostali dio kandidata, kao i poredak svih kandidata na listi, određivala središnja tijela stranke na prijedlog Predsjedništva HDZ-a. Slično bi se i na lokalnoj razini organiziralo glasovanje za kandidate HDZ-a za izbore za župane, gradonačelnike i načelnike te za dio kandidata za predstavnička tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. To bi značilo uvođenje predizbora. Preostali dio kandidata, kao i poredak svih kandidata na listi, određivala bi nadležna tijela određene lokalne organizacije.

Ubuduće bi se trebala spriječiti pretjerana kumulacija funkcija, što znači da bi novim statutima bila uređena nespojivost određenih stranačkih dužnosti, što već dijelom i postoji.

“Treba razmotriti potrebu odvraćanja od kandidiranja nakon drugog ili trećeg mandata na određenim čelnim pozicijama”, stoji u prijedlozima. Navodno je prva ideja bila da se to ograniči na dva mandata, ali se postavilo pitanje uspješnih župana, gradonačelnika i predsjednika pojedinih organizacija, pa se od strogog ograničenja, doznajemo, odustalo.

Što se tiče središnjih tijela HDZ-a, u tezama se navodi da treba “osigurati ravnotežu političke funkcionalnosti i izbornog legitimiteta” pa stoga treba smanjiti broj članova po položaju i precizno propisati razloge kooptiranja. Glavni, politički i međunarodni tajnik i nadalje bi se birali na prijedlog šefa HDZ-a, dok bi članovi Predsjedništva bili i predsjednici klubova zastupnika u Saboru i EP-u, kao i predsjednik Vlade i Sabora ako su članovi stranke. Šefovi klubova i dosad su pozivani, ali nisu imali pravo glasa.

Kod izbora članova središnjih tijela HDZ-a treba voditi računa o ravnomjernoj regionalnoj zastupljenosti, a treba, navodi se, “razmisliti i o potrebi izravne zastupljenosti pojedinih županijskih i gradskih organizacija HDZ-a u Predsjedništvu”.

“Zamjenik predsjednika može se nastaviti birati na zajedničkom listiću s predsjednikom, može se razmisliti o smanjenju broja potpredsjednika”, navodi se u prijedlozima, u kojima stoji i da bi Predsjedništvo svoju punu operativnost moglo postići s manjim brojem članova. Također se navodi da treba preispitati potrebu istodobnog postojanja Nacionalnog vijeća i Središnjeg odbora, a osnovalo bi se i Povjerenstvo za Statut.

“Redovito plaćanje članarine u razdoblju od šest mjeseci bio bi uvjet za ostvarivanje prava glasa na unutarstranačkim izborima i izjašnjavanjima”, stoji u prijedlozima, a navodi se i da je potrebno precizno odrediti zapreke za primanje u članstvo, kao i razloge za prestanak članstva.

VEĆE SLOBODE

U prijedlozima, među ostalim, još stoji da se članstvo treba što više uključiti u oblikovanje stranačkih politika, da treba nastaviti s povećanjem slobode i odgovornosti županijskih i lokalnih organizacija po načelu supsidijarnosti, da treba poticati sudjelovanje žena u tijelima HDZ-a, da je potrebno stvoriti tehničke preduvjete za elektroničko glasovanje članova, kao i to da će se unutarstranački izbori na nacionalnoj razini održavati nakon parlamentarnih izbora, a unutarstranački izbori na razini županija, gradova i općina nakon lokalnih izbora.

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković poslao je radnoj skupini prije izrade tih teza pismo u kojem je naveo smjernice za novi Statut, a u pismu je podsjetio da sadašnji Statut datira iz 2000., da je prošao sedam izmjena i dopuna te da treba izraditi novi, cjeloviti i suvremen Statut. Taj novi dokument trebao bi biti usvojen na Izvještajnom saboru stranke koji se planira održati 26. svibnja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 04:15