Plenković o demografskom minusu: ‘Rezultati su očekivani, kultura življenja se promijenila‘

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem i ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem, prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Podsjetio je na ulazak u EU i referendum kojim je hrvatski narod potvrdio ulazak u EU.

Komentirao je pritom i novoobjavljeni popis stanovništva prema kojemu nas je gotovo 10 posto manje nego prije 10 godina i kazao kako negativan trend u demografiji postoji posljednjih 70 godina.

- 1948. godine bilo je 95.000 beba godišnje, 2021. bilo ih 35.000, dakle 60.000 manje. Jedini mali plus, vrsta malog skoka u broju rođenih je bila '96., '97. nakon Bljeska i Oluje. To je bio pozitivni optimizam koji se tada vidio. Ovaj proces traje sedam desetljeća. 110 tisuća je registriranih iseljenika i 120.000 neregistriranih. Razlika od momenta kad ste u EU ili niste jest mogućnost da građanin sa završenom školom ode u neku europsku zemlju je enormna, to je sloboda kretanja dobivena trenutkom ulaska u EU - kazao je premijer i dodao kako govori o konceptu koji ima dvosmjerni put: 'Ljudi se školuju, ode nauče nešto i vrate se'.

- Mi sada dižemo naše gospodarstvo i imamo najbolji kreditni rejting u povijesti, plaće se dižu, a članstvom u EU nosimo Hrvatsku naprijed. Usporedba s najbližim zemljama ne može biti statična već dinamična. Kad pogledate Budimpeštu, Prag i Varšavu, postali su 90-ih centri ulaganja. Kod nas taj proces kreće od početka 2000. i mi tu lovimo korak, što će trajati naredno desetljeće.

Potom je spomenuo najbolji kreditni rejting u povijesti i dizanju plaća te dizanju rodiljnih naknada.

- Čitav niz mjera je usmjeren na poboljšanje okvira da bi ljudi koji zasnuju obitelj imali više djece, no to je i kulturološko pitanje i pitanje načina života. Nije ista situacija 50-ih godina i sada, kultura življenja je drugačija. Mnoge zemlje zapadne Europe svoje trendove negativnog prirodnog priraštaja kompenziraju useljavanjem, mi još nismo u toj situaciji.

- Ovi rezultati nisu dobri, ali nisu neočekivani - istaknuo je Plenković.

Premijer se potom osvrnuo i na proces obnove nakon potresa te zašto nije zatraženo produljenje roka da bi se potrošila sredstva iz Fonda solidarnosti.

- Bitno je da smo dali zadatak svim tijelima, mionistarstvu graditeljstva, ministru Horvata, da se ubrzaju procedure i pokrenu projekte d abi se ta sredstva mogla iskoristiti. Dijalog s Komisijom se nastavlja i na najvećoj je razini.