Države južne Europe suočene su s istim izazovima poput inflacije, posljedica globalnih sukoba, klimatskih katastrofa i ilegalnih migracija, zaključeno je u srijedu na kraju samita EU MED9 u Splitu čiji su čelnici, prema riječima premijera Andreja Plenkovića, u stanju „kontinuiranog kriznog upravljanja”.
Split je bio domaćin samita MED9, neformalne skupine koja okuplja devet mediteranskih zemalja EU-a. Nakon nekoliko sati dugih rasprava čelnika šestero njih održalo je konferenciju za medije - bez francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa koji su morali napustiti skup zbog drugih obaveza te španjolskog premijera Pedra Sancheza koji je u posljednji tren otkazao dolazak u Split zbog prijevremenih izbora.
Članice MED9, formata kojim je Hrvatska predsjedala ove godine, u Splitu su razgovarale o nizu tema – inflatornim pritiscima, posljedicama ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini, očuvanju okoliša, klimatskim katastrofama, ilegalnim migracijama, konkurentnosti kontinenta te o aktualnim pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru (VFO).
„Svi smo suočeni s istim izazovima”, rekao je Plenković, domaćin skupa, na završnoj konferenciji za medije, dodajući da je vodstvo europskih država proteklih godina u „kontinuiranom stanju kriznog upravljanja”.
Skup u Splitu održao se tjedan prije sastanka Europskog vijeća na kojem će dominirati tema europskog proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. Ambicija je da se dogovor o tom ključnom dokumentu postigne do kraja ove godine, no Europa je podijeljena na štedljivije članice - neto uplatiteljice u proračun koje žele da je on manji i većinom južne države koje žele ambiciozniji budžet sa zadržanim stavkama iz prošlog proračuna, poebno poljoprivrednom i kohezijskom politikom.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni naglasila je da je važnost konvergencije, odnosno politike ujednačenog razvoja Europe, „u interesu cijele Europske unije”.
Plenković je rekao da je „ključ uspjeha” postizanje ravnoteže između ta dva bloka zemalja i naglasio važnost kohezijske politike koja je ‘podigla‘ Hrvatsku sa 61 na 78 posto razvijenosti u odnosu na europski prosjek.
Članice MED9-a razgovarale su i o sprječavanju nezakonitih migracija, temi za koju je Plenković rekao da kao nijedna druga nije utjecala na „europski politički krajolik” od migrantske krize 2015. godine.
U završnoj deklaraciji usvojenoj u srijedu, devet članica MED9-a poziva na solidarnost među državama u borbi protiv ilegalnih migracija, kroz snažniju pripremljenost, rana upozorenja, pravovremenu političku, operativnu i financijsku pomoć EU-a i učinkovitu zaštitu granica.
Meloni je naglasila da u trenutku dok „svi zajedno gledamo prema istoku”, poprištu sukoba i kriza, „ne smijemo zaboraviti na južne obale”. Osim Poljske, suočene s priljevom ilegalnih migranata iz Bjelorusije, većina nezakonitih ulazaka u EU događa se kroz države članice MED9-a koji okuplja trećinu članica europskog saveza.
Slovenski premijer Janez Janša pozdravio je početak primjene novog pakta o migracijama i azilu ovog ljeta, kazavši da on pokazuje rezultate jer brojevi ilegalnih migracija padaju, iako su i dalje značajni. To ipak nije slučaj na balkanskoj ruti, gdje statistike stagniraju, kazao je.
Jedan od glavnih faktora za to je što ilegalni migranti stižu u Sarajevo i Beograd zahvaljujući bezviznom režimu koje BiH i Srbija imaju s trećim zemljama čiji državljani pri dolasku lako nastavljaju put prema EU-u.
Slovenski premijer naglasio je da u „svi spremni pomoći” državama na vanjskim granicama „sa svim svojim resursima”. „Naša je želja da imamo snažnu kontrolu nad vanjskim, a manje kontrole na našim unutarnjim granicama” EU-a, naglasio je Janša.
Slovenski konzervativni predsjednik vlade naglasio je da je u tom kontekstu ključno i pitanje demografije jer „povijest uči” da se „mogu graditi zidovi na granicama”, no da oni ne pomažu ako su „teritoriji prazni”. „Zato predlažem da demografija postane jedna od glavnih tema” unutar EU-a, rekao je Janša.
Luis Montenegro, premijer Portugala koji od Hrvatske preuzima predsjedanje formatom, upozorio je da sigurnost vanjskih granica mora biti odgovornost cijelog saveza te da se stoga sve članice moraju pridružiti „s najvećim kapacitetima”. Italija, članica MED9-a, u srpnju je suspendirala schengenski sustav prema Španjolskoj, drugoj članici tog formata, nakon što su deseci tisuća Marokanaca preplavili španjolsku enklavu Ceutu.
Montenegro je naglasio da se mora poboljšati komunikacija s južnim europskim susjedstvom, jačati gospodarstva tih zemalja i time obeshrabriti ilegalni prelasci. Pozvao je i na snažniju borbu protiv ilegalnih krijumčara te na učinkovitije vraćanje u matične države onih koji ne poštuju europska pravila.
Događanja na samitu MED9 u Splitu pratili smo uživo, u nastavku doznajte kako je tekao:
17:28 Devet država EU-a sa samita MED 9 poslalo poruku Vučiću
Devet mediteranskih država članica Europske unije na samitu MED9 u Splitu usuglasilo je poruku da veličanje ratnih zločina i genocida predstavlja prepreku na putu prema članstvu u EU-u. Hrvatska je u Splitskoj deklaraciji osigurala zajednički stav o tom pitanju, a premda nijedna zemlja nije izrijekom prozvana, poruka se ponajprije odnosi na Srbiju. To su jasno istakli i brojni diplomati u Splitu, prenosi Slobodna Dalmacija.
Od država kandidatkinja u deklaraciji se zahtijeva "istinska predanost pomirenju i nedvosmisleno odbacivanje veličanja ratnih zločina i genocida". Čelnici MED9 istodobno podupiru europsku budućnost zapadnog Balkana, naglašavajući da je proširenje geostrateško ulaganje u mir, sigurnost i prosperitet. Uz reforme, vladavinu prava i dobrosusjedske odnose, time se posebno ističe i odgovornost u odnosu prema ratnim zločinima.
Inicijativa dolazi mjesec dana nakon sprovoda Ratka Mladića u Beogradu. Ispraćaj osuđenika na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina, uz tisuće okupljenih, lijes prekriven srpskom zastavom, vojne počasti i nazočnost članova srbijanske vlade izazvao je oštre reakcije iz Bruxellesa.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa te su prizore ocijenili šokantnima. Europska unija tada je upozorila da slavljenju ratnih zločinaca, negiranju genocida i povijesnom revizionizmu nema mjesta ni među njezinim članicama ni u državama koje žele pristupiti Uniji. Slična poruka sada je sadržana i u Splitskoj deklaraciji.
15:55 Plenković ima bilateralni sasatnak s knezom od Monaka
Hrvatski premijer Andrej Plenković još ima bilateralni sastanak s knezom Albertom II. od Monaka.
15:40 Janša: Demografija je jedna od najvažnijih tema
Janez Janša je rekao da je svjestan da je broj nezakonitih prijelaza migranata na zapadnom Sredozemlju značajan, ali se smanjuje. Prijelaz se pak ne smanjuje na balkanskoj ruti i u tom pitanju treba nešto napraviti.
Demografija je jedna od najvažnijih tema o kojima smo razgovarali, zaključio je Janša.
15:35 Malteški premijer: Izazovi su veći nego u vrijeme pandemije
Malteški premijer Robert Abela naglasio je da je za Maltu kohezija prioritet.
"Kad se vratimo u 2020. godinu, izazovu prethodnog višegodišnjeg okvira, moramo se sjetiti da su to bili mjeseci kad je bila pandemija. Današnji izazovi su višestruko teži.
Velika je dilema koje dijelove proračuna rezati, to je pitanje iznimno važno. Do kraja godine mi moramo definirati financijski okvir, za nas je pitanje poreza, pitanje prioriteta. Ne možemo prihvatiti uvođenje novih poreza", rekao je Abela.
15:30 Meloni: Ugrožen je južni bok našeg kontinenta
Giorgia Meloni je u svom obraćanju zahvalila premijeru Plenkoviću za organizaciju ovog summita. Naglasila je da Europa u svojoj kompleksnosti treba imati posebno oko za svoje južne krajeve. Iako se uglavnom govori o ugroženosti istoka Europe, itekako treba govoriti i o južnom boku našeg kontinenta, rekla je talijanska premijerka.
15:25 Ciparski premijer: Konstruktivan smo partner između Zapada i Bliskog istoka
Ciparski premijer Nikos Christodoulides rekao je da Cipar koristi prednost svog geografskog položaja da bude konstruktivan partner između Zapada i šireg prostora Bliskog istoka. Naveo je da jedino preko Cipra uspješno stizala humanitarna pomoć u Gazu.
15:00 Počela je press konferencija, govori Andrej Plenković
Na summitu MED9 počela je press konferencija, na kojoj zbog obaveza ne prisustvuju francuski predsjednik Emmanuel Macron i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.
Javnosti se obratio hrvatski premijer Andrej Plenković.
"Ovih 9 zemalja čini trećinu EU-a, 41 posto BDP-a i 40 posto EU zastupnika. Naša ukupna trgovinska zemlja s ostalih 8 zemalja MED9 je 20 milijardi eura.
Ovaj summit potvrđuje mediteranski identitet Hrvatske. Današnja splitska deklaracija dobro je sažela naše jednogodišnje djelovanje.
Posebno smo razgovarali o situaciji na Bliskom istoku. Nemogućnost izlaska energenata kroz Hormuški tjesnac, kao i nove napetosti koje uključuju i Saudijsku Arabiju.
Tema je bila i rat u Gazi. Založili smo se za mir i stabilizaciju između Izraela i Palestinaca, na tu temu smo zahvalni komentarima jordanskog princa", rekao je Plenković.
13:30 Završila druga sesija summita
Druga sesija summita je završila. Državnici su se uputili na radni ručak koji je treći dio programa. Nakon završetka radnog ručka, predviđena je zajednička deklaracija.
13:15 Meloni pohvalila Pelagos, a zaboravila Mljet
Premijerka Meloni rekla je da je Europski oceanski pakt dobar temelj za zaštitu Mediterana, ali da ga treba konkretizirati djelima. Tome je potrebno financiranje i investicije. Kao projekt kojim se ponosi, istaknula je Svetište Pelagos na kojem su Italija, Francuska i Monako udružili snage na zaštiti morskih sisavaca.
Rekla je da je Pelagos prvo zaštićeno područje Mediterana, ali je u tome činjenično pogriješila. Naime, prvo zaštićeno područje na Mediteranu je Nacionalni park Mljet, osnovan 11. studenoga 1960. godine. Prvi je unatoč činjenici da mu je morski pojas dodan tek 1997. godine, ali i to su dvije godine prije postizanja sporazuma o Svetištu Pelagos koji je postao operativan tek 2002. godine.
Macron je dodao i ozbiljan problem plastike koja pluta Mediteranom.
13:00 Grčki premijer: Još nemamo problem s prekomjernim turizmom
Monegaški princ Albert ukazao je na potrebu znanstvenog pristupa, zajedničkog djelovanja vladinih i nevladinih organizacija i profesionalaca na tom poslu te financiranje koje se ne može oslanjati samo na filantropske donacije nego se treba sustavno uvoditi u proračune
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis ukazuje na potrebu uvođenja ‘no-take zona’ za ribarenje kao što je i Hrvatska uvela u Jabučkoj kotlini. Kazao je da je prekomjerni turizam problem za Mediteran, iako Grčka, kaže, još s time nema problem.
12:55 Završena je prva sesija, počinje druga
Prva sesija summita je završena. Upravo je započela druga sesija na kojoj će sudjelovati i princ Albert od Monaka te jordanski prijestolonasljednik Husein. Na drugoj sesiji će biti više govora o održivosti i otpornosti Mediterana kao zajedničkog mora.
12:35 Macron: Opasnost stvaranja Europe dviju razina
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ukazao je na potrebu brze reakcije prema Kini, potrebu da se u energetskom smislu proizvede više, ali posebno istaknuo potrebu da se sa SAD razgovara o cijenama transporta koje su danas točno 10 puta više. Ukazao je na potrebu da se Europa pripremi na dvije stvari, na mogućnost novih američkih napada na Bliskom istoku i na problem s opskrbom plina. Ukazao je na postojeću političku dilemu jer SAD sve više pritišće Ukrajinu da se ovaj rat završi, po njegovom mišljenju zbog pogrešne kalibracije američkog odnosa prema ovom ratu, a s druge strane, nudi se otvaranje plinovoda ako Europa u ovom pitanju popusti. Spomenuo je i spremnost Francuske i Italije da uvede digitalni porez, što je zapravo poruka SAD. Što se proračuna tiče, pozvao je na fleksibilnost i uštede, ali ukazao i na opasnost da se takvim proračunom u startu stvori Europa dviju razina.
12:15 - Na zatvorenom sastanku navodno bi se trebalo razgovarati o nizu pitanja povezanih s budućim smjerom Europske unije, pri čemu bi u središtu rasprave bio novi višegodišnji proračun EU-a. Naglasak bi, osim na tradicionalnim područjima poput kohezije i poljoprivrede, mogao biti stavljen i na obranu, sigurnost, migracije, energetiku i jačanje europske konkurentnosti.
U tom kontekstu moglo bi se raspravljati o posljedicama posljednjih kriza, uključujući pandemiju, rat u Europi i energetske te inflatorne pritiske, kao i o potrebi prilagodbe europskih proračunskih prioriteta novim okolnostima.
Posebna pozornost trebala bi biti posvećena energetici, odnosno smanjenju europske ovisnosti o uvozu, razvoju nuklearne i drugih čistih izvora energije te problemima povezanim s nedostatkom elektroenergetske infrastrukture. Moguće je da bi se razmatrala i zajednička nabava energenata te snažnije korištenje zajedničkih mehanizama EU-a.
Jedna od tema mogla bi biti i gospodarski odnos s Kinom, osobito pitanje trgovinskog deficita, državnih potpora kineskoj industriji i mogućeg utjecaja viška kineskih proizvodnih kapaciteta na europsko tržište. U tom bi se okviru moglo govoriti i o potrebi jačanja vlastite europske industrijske i proizvodne baze.
Rasprava će se vjerojatno dotaknuti i pitanja proračunskih rezova te mogućih posljedica takvog pristupa za ostvarivanje europskih prioriteta. Moglo bi se upozoriti da bi istodobno povećanje ulaganja u obranu, energetiku, migracijsku politiku i konkurentnost zahtijevalo pažljivo određivanje prioriteta, osobito u okolnostima ograničenih financijskih sredstava.
Dio razgovora svakako bi trebao biti usmjeren i na migracije te stanje u Sredozemlju, uključujući odnose s sjeveroafričkim državama. U tom bi se kontekstu mogla istaknuti potreba za snažnijim europskim angažmanom u regiji kako bi se smanjili sigurnosni i migracijski rizici.
Moglo bi se razgovarati i o odnosima sa velikim izvaneuropskim silama, osobito u kontekstu trgovinskih i energetskih pitanja, budućnosti transatlantskih odnosa te različitim europskim i američkim interesima u kontekstu rata u Ukrajini i situacije na Bliskom istoku. Kao jedno od mogućih pitanja mogla bi se otvoriti i potreba za snažnijom europskom pregovaračkom pozicijom prema velikim globalnim partnerima.
U konačnici, rasprava bi se mogla svesti na šire pitanje kako bi Europska unija u uvjetima ograničenih proračunskih mogućnosti istodobno mogla financirati sigurnost, energetsku neovisnost, industrijsku konkurentnost, migracijsku politiku i druge strateške prioritete, a da pritom ne dođe do dodatnog produbljivanja razlika među državama članicama.
10:50 - Sredozemlje je zbog globalnih nestabilnosti postalo ključno strateško područje Europske unije, rekao je premijer Andrej Plenković na otvaranju sastanka na vrhu MED9 u Splitu.
Split je u srijedu domaćin samita neformalnog formata koji okuplja devet mediteranskih članica EU-a. U drugi najveći hrvatski grad, između ostalih, stigli su francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanska premijerka Giorgia Meloni, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.
Sastanak u Splitu događa se šest mjeseci nakon što je Hrvatska u Dubrovniku bila domaćin i Inicijative triju mora, formata koji okuplja članice EU-a smještene između Crnog, Jadranskog i Baltičkog mora.
„Ova dva samita reflektiraju jedinstven položaj Hrvatske kao sredozemnih vrata prema srednjoj Europi”, rekao je Plenković na otvaranju skupa.
Premijer je naglasio da strukturne promjene u globalnom okruženju pokazuju da je stabilnost EU-a neodvojiva od šire mediteranske regije, a da svjetske turbulencije stvaraju veliki pritisak na energetsku sigurnost, opskrbne lance i migracijske tokove kontinenta.
„Sredozemlje je postalo ključno područje gdje se konvergiraju mnogi europski strateški izazovi”, kazao je Plenković i dodao da to naglašava potrebu integriranja mediteranske perspektive u šire europske odluke.
Nakon premijerovog uvoda čelnici će razgovarati iza zatvorenih vrata u tri sesije. Na jednoj od njih gostuje monegaški knez Albert II. zbog svoje ekspertize o održivosti i očuvanju mora, a na drugoj jordanski prijestolonasljednik koji će govoriti o situaciji na Bliskom istoku.
Plenković se ranije u srijedu sastao s Macronom. Na platformi X napisao je da Hrvatska i Francuska „nastavljaju produbljivati strateško partnerstvo”, osobito na područjima gospodarstva, sigurnosti i obrane, kulture i suradnje unutar EU-a.
„Razgovarali smo o pregovorima o novom Višegodišnjem financijskom okviru EU-a, važnosti diversifikacije energetske opskrbe u okolnostima geopolitičkih neizvjesnosti, politici proširenja EU-a te stanju na jugoistoku Europe”, dodao je premijer.
9:58 Stigao jordanski princ Husein
Stigao je i jordanski princ Husein koji će uzeti učešća u drugoj sesiji radnog sastanka MED9 na kojoj će biti riječi o migrantskoj krizi te ratnom žarištu na Bliskom istoku
9:55 Završio sastanak Plenković - Macron
Bilateralni sastanak Plenković - Macron upravo je završio. Očekuje se zajedničko okupljanje čelnika EU-a na terasi hotela.
9:50 Stigla talijanska premijerka Meloni
U Radisson Blu upravo je došla talijanska premijerka Giorgia Meloni. Zadržala se u razgovoru s ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom i bivšim gradonačelnikom Splita Androm Krstulovićem Oparom.
Andro Krstulović napravio je selfie s premijerkom Meloni. A tu su i Ursula von der Leyen i Antonio Costa koji su se pridružili u hotelskim prostorijama talijanskoj premijerki.
9:11 Macron i Plenković u bilaterali o gospodarstvu i obrani
Sudionici summita MED9 počeli su pristizati u splitski hotel Radisson Blu.
Hotel i njegova okolica su od ranog jutra pod punim mjerama osiguranja zbog dolaska političke elite devet južnih članica Europske unije.
Početak prve sesije - formalnog dijela radnog dana - na kojoj je predviđeno sudjelovanje devet članova Europske unije uz odsutnog španjolskog premijera Pedra Sáncheza, započet će u deset sati. Dotad će se po za to predviđenim hotelskim salama odvijati bilateralni sastanci državnika. Francuski predsjednik Emmanuel Macron stigao je u Radisson Blu. Prije formalnog početka summita upravo se održava bilateralni sastanak francuskog predsjednika i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Teme bilateralnog sastanka, kao i prethodnih, bit će jačanje francusko-hrvatske suradnje, što uključuje jačanje trgovinske razmjene te unaprjeđenje obrambene suradnje.
Podsjetimo, u prosincu 2025., za vrijeme Plenkovićeva boravka u Parizu, potpisan je trogodišnji Akcijski plan za razdoblje 2026.–2028., potpisali su ga hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i francuski delegirani ministar za Europu i vanjske poslove Benjamin Haddad. Također, potpisan je ugovor za nabavu samohodnih haubica Caesar MK2 za Hrvatsku vojsku i Pismo namjere o nabavi poboljšanih sposobnosti zrakoplova Rafale za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....