Plenković: ‘DORH, MUP i SOA ne rade dovoljno da spriječe sijanje mržnje u društvu. To je jasno kao dan‘

Premijer Andrej Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović u svojim su se izjavama ovoga tjedna opet dotaknuli terorističkog napada na Banske dvore iz listopada prošle godine, a Milanović je u srijedu iz Varaždina poručio kako je Plenković radio pritisak na Sigurnosno-obavještajnu agenciju (SOA) da u svoje izvješće stavi informacije o radikalizaciji u Hrvatskoj, što SOA nije učinila.

Plenković je u četvrtak ponovio kako se napad nije dogodio slučajno i ničim izazvan, već je netko počinitelja nagnao da tako nešto napravi, a smatra da napad nije dovoljno istražen.

"Da biste se odlučili na takvo nešto, morate biti izloženi takvoj vrsti informacija, huškanja, difamiranja koje nadilazi sve što bi bilo racionalno i normalno. Tu se zbiva nešto što nadležni trebaju do kraja razotkriti, smatram da nije do kraja razotkriveno, nije napravljen dovoljan napor, nemoguće je da to netko ničim izazvan s 21 ili 22 godine sam od sebe napravi", ustvrdio je.

Previše je sijanja mržnje i huškanja u društvu, laganja, difamiranja, izmišljanja i etiketiranja pa su onda, sukladno tome, ljudi koji nisu dovoljno stabilni u stanju takve korake i napraviti, dodao je.

"To je ozbiljan problem i time se moraju baviti svi, i DORH i MUP i SOA. I to ozbiljnije, bolje, detaljnije nego dosad. Rekao sam to direktno svima, to znaju i Božinović i Šipek i Markić, da ono što je napravljeno, nije dovoljno. To je činjenica jasna kao dan", poručio je Plenković.

Dodao je kako je u konačnici nebitno što piše u tom izvješću, već je bitno da takav slučaj nismo imali nikad dosad pa ga treba najozbiljnije istražiti i dobro razmisliti odakle dolazi.

"Priče o izoliranim pojedincima su priče za malu djecu. Očekujem da se taj posao malo ozbiljnije napravi. Nije to nikakav pritisak, nego ozbiljna konstatacija da sve tri institucije trebaju napraviti ozbiljniji i veći napor dugoročno radi sigurnosti u Hrvatskoj. To nije personalna stvar, nema ni teoretske šanse da ja ne bih bio u pravu", ocijenio je premijer.

Ovo je bila godina izazova, ali i oporavka

Rezimirajući 2021. godinu, Plenković je istaknuo kako je ovo bila godina najvećih izazova, suočavanja s ogromnim zdravstvenim, društvenim i ekonomskim posljedicama pandemije covida-19, ali je bila i godina oporavka te uspjeha.

Ustvrdio je da su prijetnju dobro kontrolirali i dobro iskoristili mogućnosti oporavka pa će Hrvatska imati procijenjeni rast BDP-a veći od devet posto.

Podsjetio je na uspjehe Vlade, isplaćene potpore i završene projekte te istaknuo jedino područje za koje smatra da može i mora ići bolje, a to je dinamika obnove.

"Tu nema nikakve dileme, tu se slažemo svi", rekao je dodavši da će se toj temi Vlada maksimalno posvetiti jer to građani od nje očekuju, bilo da je riječ o Zagrebu ili Baniji.

Kao ključne reforme koje će se dogoditi iduće godine najavio je reforme socijalnog i zdravstvenog sustava, nastavak reforme pravosuđa i daljnje mjere za tržište rada.