Školska godina u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama neće moći trajati dulje od 19. lipnja, odlučeno je na konzultacijama zagrebačkih ravnatelja s predstavnicima osnivača, odnosno gradskog Ureda za obrazovanje.
Tako će učenicima u Zagrebu školska godina trajati samo dva dana dulje od planiranog: prema ranije objavljenom kalendaru, nastava je trebala završiti 17. lipnja, koji sljedeće godine pada u srijedu. Izuzetak su maturanti kojima će, umjesto planiranog 22. svibnja, nastava trajati do 28. svibnja.
Ministarstvo obrazovanja je još prošli tjedan poslalo načelne naputke o tome kojim se sve modelima u školama može nadoknaditi nastava izgubljena tijekom štrajka, koji je trajao 36 radnih dana. No, pojedine su županije, a među njima i Grad Zagreb, odlučile da će, u okviru danih naputaka, donijeti jedinstvenu odluku o tome kako će se na njihovu području nadoknađivati nastava.
Logična odluka
Prema napucima Ministarstva, nastavna godina nije smjela trajati dulje od 26. lipnja, no u Zagrebu su odlučili da ipak traje tjedan dana kraće.
Pritom će konkretan model nadoknade ovisiti o tome koliki je broj radnih dana pojedina škola izgubila - nisu sve škole štrajkale sve dane - no bez obzira na to, odluka je da sve moraju završiti isti dan.
- Odluka da svi završavaju u isto vrijeme vrlo je logična, s obzirom na to da u mnogim obiteljima ima više djece koja idu u različite škole, neki u srednju, a neki u osnovnu. Stoga se mora voditi računa i o tome da im ne završava nastava u različite datume - objasnio je Ivica Lovrić, pročelnik zagrebačkog gradskog Ureda za obrazovanje.
Osim produljenja nastavne godine za dva dana, dogovorene su i ostale mogućnosti nadoknade. Prije svega, ističe Lovrić, to je iskorištavanje nenastavnih dana - onih tijekom kojih se, primjerice, slavi Dan škole - tijekom kojih bi se nastava ipak održavala.
Nakon toga, slijedi skraćivanje praznika. Zimski praznici, koji su u Zagrebu trebali trajati tri tjedna, skratili bi se za tjedan dana.
- Drugo polugodište počet će 7. siječnja, u utorak, nakon blagdana Sveta tri kralja, umjesto u ponedjeljak, 13. siječnja. Taj bi tjedan nastava trebala, umjesto u petak, završiti u subotu, 11. 01. - kaže.
Pet dana u tjednu
Naime, treći je način moguće nadoknade rad subotom. Međutim, u osnovnim školama radni tjedan za učenike ne smije biti dulji od pet dana, tako da se nastava može odvijati i u subotu samo ako je u radnom tjednu bio neki praznik - poput tjedna u kojem padaju Sveta tri kralja. Ni proljetni praznici neće trajati kao što je planirano: svest će se na samo dva dana, Veliki petak i Uskrsni ponedjeljak.
- Taj tjedan kad se vrate na nastavu također će moći odraditi subotu, s obzirom na to da bi, zbog Uskrsnog ponedjeljka, bila riječ o tjednu s četiri rada dana - pojasnio je pročelnik. Još su dvije takve subote: 2. svibnja, nakon Prvog maja, te 13. lipnja, nakon Tijelova. Koje će od tih subota škole raditi ovisit će o tome koliko su radnih dana izgubile. Škole koje su štrajkale sve dane imaju gubitak od 16 dana. U prosjeku pak učenici završnih razreda imaju 15 dana manjka, dok ostali imaju 13 dana koje trebaju nadoknaditi.
Kako nadoknaditi 16 dana nastave?
- produljenje školske godine (do 19. lipnja) - 2 dana
- skraćivanje zimskih praznika (do 7. siječnja) - 4 dana
- skraćivanje proljetnih praznika (do 14. travnja) - 4 dana
- iskorištavanje 3 nenastavna dana - 3 dana
- odrada tijekom tri od sljedeće 4 subote (11. siječnja, 18. travnja, 2. svibnja, 13. lipnja) - 3 dana
Školama 41,9 milijuna kuna za knjige, instrumente, glinu...
Školskim ustanovama te centrima za odgoj i obrazovanje stiže novih gotovo 41,9 milijuna kuna za nabavu nastavnih sredstava i opreme potrebne za provedbu kurikuluma, a novac je osiguran u državnom proračunu.
Ovaj put prioritet nije informatička oprema, nego su na red napokon došli potrebni materijali za jezično-komunikacijsko, umjetničko te tjelesno i zdravstveno područje, društveno-humanističko kao i prirodoslovno-matematičko i tehničko područje. Od obrazovnih ustanova očekuje se da najnoviju financijsku injekciju, koja je uglavnom ‘sjela’ na njihove račune, utroše na različite didaktičke materijale, knjige koje nisu dio popisa lektira, instrumente za glazbenu kulturu (udaraljke, Orffov instrumentarij poput zvončića, ksilofona, činela itd.), boje, glinu, origami papire i ostali materijal za likovnu kulturu i ostalo. (M. Cvrtila)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....