IMA RAZLIKA...

Pitali smo pravnike o prijavi protiv Grlić-Radmana, pojasnili su koju vrstu imuniteta uživa ministar

Treba sagledati svaki imunitet u perspektivi da nitko, zaključuje odvjetnik Križanović, ne smije biti privilegiran

Gordan Grlić Radman

 Antonio Balic/Cropix

"Kaznenog postupka nema dok je imunitet na snazi!", složno su rekli pravnici s kojima smo razgovarali o prijavi hrvatskog diplomate Damira Sabljaka protiv ministra vanjskih poslova Gordana Grlića-Radmana zbog korupcije.

Pritom su nam pojasnili u kojim slučajevima se imunitet nikako ne skida, a u kojima sve ovisi o tijelima vlasti.

Naime, sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić je potvrdio rješenjem kako je potrebno ukinuti imunitet ministru Gordanu Grliću Radmanu da bi se mogao nastaviti kazneni postupak povezan s prijevarama u veleposlanstvima Australiji i SAD-u. Devčić je također upozorio kako je to moguće tek kada Vlada odobri provođenje istrage protiv svoga člana, budući da on uživa imunitet.

- Oštećenik kao žrtva kaznenog djela ima puno pravo sudjelovati kao oštećenik u kaznenom postupku. Dakle, ako je kaznenim djelom za koje je Damir Sabljak prijavio Gordana Grlića Radmana u činjeničnom opisu djela naveden kao žrtva istog, ima puno pravo sudjelovati kao oštećenik u postupku. Ako nakon podnošenja kaznene prijave Državno odvjetništvo tu istu prijavu odbaci, kazneni progon može nastaviti u ulozi oštećenika tužitelja tražeći nastavak postupka od suca istrage. No kako se u ovom slučaju radi o osobi koja uživa imunitet, ne može se voditi postupak dok se Radmanu imunitet ne ukine. U slučaju nastavka kaznenog progona, bez obzira na to što je tužiteljstvo inicijalno odbacilo prijavu, ono se u bilo kojem trenutku dalje može vratiti u postupak i nastaviti progon po službenoj dužnosti - objašnjava zagrebački odvjetnik Mario Medak.

Također napominje i da je takva mogućnost zapravo svojevrsna "zaštita građana od možebitnog nesavjesnog postupanja DORH-a u slučaju da postoje dokazi o kaznenom djelu koji nisu dovoljno vrednovani".

Na upit što je s privatnim tužbama koje, pak, podnose pojedinci protiv onih koji uživaju imunitet i kojima se u tim slučajevima isti ne skida, Medak napominje da ne treba brkati pojmove jer pojam "oštećenik kao tužitelj nije isto što i privatni tužitelj koji pokreće tužbu zbog određenih kaznenih djela poput klevete i uvrede".

Odvjetnik Milko Križanović ukazuje, pak, na važnost "razlikovanja u kaznenopravnoj teoriji potpunog, djelomičnog, apsolutnog, relativnog i funkcionalnog kazneno-procesnog imuniteta."

- Članu Vlade, dakle ministru, se jamči Zakonom o Vladi relativni (ograničeni) kazneno-procesni imunitet, koji vrijedi za kaznena djela za koja je zapriječeno do pet godina i to za vrijeme trajanja mandata, u koje vrijeme se ne može voditi kazneni postupak protiv članova Vlade bez njezina prethodnog odobrenja. Pokretanje kaznenog postupka moguće je uz prethodno odobrenje Vlade samo za, uvjetno rečeno, "lakša" kaznena djela za koje je propisano maksimalno do pet godina zatvora. No, to ne znači da član Vlade neće biti kazneno (pro)gonjen istekom mandata - ističe Križanović pojašnjavajući, pak, da u Grlić-Radmanovom slučaju nije riječ o istom imunitetu kakav imaju saborski zastupnici, budući da se radi o ministru. Objašnjava da je riječ o kazneno-procesnom imunitetu, odnosno imunitetu nepovredivosti.

Taj oblik imuniteta nije osobni privilegij ministra već se radi o pravnom institutu koji predstavlja nužnost kako bi tijelo vlade dakle ministarstvo, otkriva dalje Križanović, moglo nesmetano djelovati.

Treba sagledati svaki imunitet u perspektivi da nitko, zaključuje Križanović, "ne smije biti privilegiran već da su svi pred zakonom jednaki i imunitet treba skinuti ako postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenog djela jer vladavina prava ne može trpjeti privilegiji pojedinca od kaznene odgovornosti."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 08:45