Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović ostao je nepokolebljiv: iako država grca u dugovima, on ustrajava u nakani da svoje ministarstvo preseli u luksuznu poslovnu zgradu u Zagreb Tower. Prvi krug selidbe zakazan je za početak listopada, nakon čega bi se tijekom idućih nekoliko vikenda 620 djelatnika Ministarstva, Agencije za zaštitu okoliša, Državnog zavoda za zaštitu prirode i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trebalo preseliti na novu lokaciju, piše Slobodna Dalmacija.
U Ministarstvu tvrde da je riječ o dobrom poslu. Najam 9400 četvornih metara u ostakljenom divu na istoku Zagreba na Radničkoj cesti državu će godišnje stajati 6.326.361 kunu. To je, kažu, 35 posto manje nego što Ministarstvo sada troši na 11 lokacija u Zagrebu na kojima ima svoje prostore. Ali i neusporedivo više nego što bi stajalo preseljenje Ministarstva i pripadajućih mu institucija u neki od 764 državna poslovna prostora ukupne površine 55.747 četvornih metara, koliko ih na raspolaganju ima u Zagrebu.
- Iznajmljivanje privatnog prostora je najnepovoljnije rješenje. Najavljuje se da neće biti novca za isplatu plaća, dok se, s druge strane, u Vladi ponašaju kao pijani milijarderi i novac troše na najamninu skupoga privatnog prostora – tvrdi dr. Mario Šiljeg, profesor na Geotehničkom fakultetu i nekadašnji ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša, koji je prije dvije godine prvi došao na ideju da se na jednome mjestu objedine sve institucije zaštite okoliša.
Odbačena opcija Krajiške
U tu je svrhu pronašao prostor nekadašnje tvornice TDR-a u zagrebačkoj Krajiškoj 20, na manje od stotinu metara zračne linije od sadašnje zgrade Ministarstva zaštite okoliša u Ulici Republike Austrije. Država je bila vlasnik diviju zgrada – jedne četverokatnice s pogledom na ulicu i jedne trokatnice smještene u dvorištu - koje su zjapile prazne. S pet tisuća četvornih metara, izračunao je tada Šiljeg, Ministarstvo je moglo ostati na istoj lokaciji, a u Krajiškoj su se mogli na jednome mjestu smjestiti i Fond, i Agencija, i Zavod.
Ideja se svidjela tadašnjem HDZ-ovu ministru zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branku Bačiću, ali i njegovoj nasljednici Mireli Holy. Na koncu, zgradu u Krajiškoj je 2012. Ministarstvo pravosuđa prepustilo Ministarstvu zaštite okoliša. Kako je riječ o zapuštenim prostorima, koji se dugo vremena nisu koristili i koje je trebalo adaptirati, na stolu su bile dvije opcije: pretvaranje zgrada u klasičan poslovni prostor, što bi stajalo oko osam milijuna kuna, ili u niskoenergetsku kuću. Tadašnja ministrica Holy odabrala je drugu varijantu.
Niskoenergetska kuća, razmišljali su u Ministarstvu, mogla bi prerasti u Zelenu zgradu, ogledni objekt na kojemu bi posjetitelji, školarci, građani i turisti mogli vidjeti kako u praksi funkcionira zgrada koja čitavu godinu ima ugodnu klimu, a ne troši novac na skupe režije.
- Procjena ovlaštenog inženjera građevinarstva bila je da se kvalitetan niskoenergetski objekt može napraviti za maksimalno 3,5 milijuna eura - tvrdi Šiljeg.
Najveći dio novca, 15-ak milijuna kuna, odnosno tri milijuna dolara, planirao se osigurati iz GEF-a, Globalnog fonda za okoliš. Hrvatska Vlada trebala je u tri godine osigurati između tri i četiri milijuna kuna. No, dolaskom ministra Mihaela Zmajlovića od čitavog se projekta odustalo, s obrazloženjem da je obnova zgrade u Krajiškoj – preskupa. Bez obzira što bi ona hrvatske porezne obveznike stajala nešto više od deset milijuna kuna. Ili tek dvije godišnje Zmajlovićeve najamnine, piše Slobodna Dalmacija .
Preseljenje vodi čovjek koji je sudjelovao u gradnji tornja
Vlada je zadužila Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da operativno vodi posao preseljenja. Na čelo Fonda prije točno godinu dana imenovan je Sven Muller, po struci inženjer građevine. U službenoj biografiji, kojom je ministar Mihael Zmajlović u Banskim dvorima popratio njegovo imenovanje, stoji da je Muller bio direktor u tvrtki “Porr Hrvatska”, te član uprave “Stipić Grupe”. Kvaka leži u činjenici da je “Porr Hrvatska”, podružnica austrijske građevinske tvrtke, bila investitor i graditelj Zagreb Towera. U jednom trenutku “Porr Hrvatska” prepustio je svoj udjel austrijskom partneru “Europolisu”. “Stipić Grupa” također je sudjelovala u izgradnji ovoga poslovnog nebodera.
Otto Barić, 21 kat i 25.700 četvornih metara
Osamdeset metara visoki poslovni objekt Zagreb Tower građen je austrijskim kapitalom, a svoja je vrata otvorio 2007. godine. Zgrada eliptičnog oblika postala je simbolom obnove zagrebačke Radničke ceste, čije su tvornice, industrijske pogone i skladišta zamijenili novosagrađeni giganti od betona i stakla. Zagreb Tower ima 21 kat, pripadajuću osmerokatnicu, dvije podzemne garaže s 500 parkirališnih mjesta i 25.700 kvadrata ukupne površine. Glavni arhitekt je bio Otto Barić mlađi. Zagreb Tower promovirao se kao prvorazrednom lokacijom za poslovne prostore više klase. No, visoka cijena najma u vrijeme recesije i uvjetima oštre konkurencije dovela je do čestog povlačenja tvrtki iz Zagreb Towera na financijski pristupačnije lokacije i fluktuacije zakupaca.
Država ima 700 praznih prostora
Državna revizija otkrila je da država na najam i kupnju poslovnih prostora godišnje troši oko milijardu kuna. Od iznajmljivanja prostora u svojem vlasništvu, s druge strane, uprihoduje samo 100 milijuna kuna, dakle tek desetinu tog iznosa. Država u svojem vlasništvu ima 2830 poslovnih prostora, od čega njih 700 stoji prazno i čeka najmoprimce. Samo u gradu Zagrebu Državni ured za upravljanje državnom imovinom ima registrirana 764 poslovna prostora ukupne površine 55.747 četvornih metara.
’Ovo je čak 35 posto bolja opcija’
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode tražilo je od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom drugi prostor, na kojemu bi mogle biti smještene sve institucije, no ponuđeno nam je preseljenje na pet različitih lokacija u Zagrebu. Zbog velikih hodnika i nosivih zidova prostor u Krajiškoj ulici bio bi dovoljan samo za 52 zaposlenika Državne uprave za zaštitu prirode, a na građevinske radove, da se zgrada dovede u useljivo stanje, trebalo bi potrošiti 4,8 milijuna kuna – tvrdi glasnogovornica ministarstva Dijana Sušac.
Ključni razlog za izradu elaborata o preseljenju, navodi ona, bili su visoki direktni troškovi najma i održavanja te visoki indirektni troškovi, koji su posljedica smještaja institucija na 11 različitih lokacija u Zagrebu. Do sada su troškovi najma i režija iznosili 9.706.683 kuna godišnje. Nakon preseljenja u proračunu RH trebat će osigurati 35 posto sredstava manje, odnosno 6.326.361 kunu.
- Pored toga, važno je naglasiti da se na godišnjoj razni štedi 430.000 kuna za indirektne troškove, izračunato kao trošak goriva za vozila koja su dnevno na cesti između 11 lokacija i trošak vremena zaposlenika koji zbog potrebe održavanja zajedničkih povjerenstava provedu na putu između lokacija, po bruto cijeni sata od 53 kune – ističe Sušac.
U Ministarstvu tvrde da će kompletnim prelaskom na IP internetsku telefoniju uštedjeti 1,5 milijuna kuna. Navode i da je Zagreb Tower izabran između osam prikupljenih ponuda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....