PEĐA GRBIN ANALIZIRAO INTERVENTNI PROPIS 'Zakon je neustavan jer bankare stavlja u povlašteni položaj'

Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, takozvani Lex Agrokor, i u novoj verziji koju je Vlada usvojila u petak ima, prema mišljenju SDP-ovog saborskog zastupnika Peđe Grbina, ozbiljne probleme s ustavnošću.

- Zakonski prijedlog je neustavan iz dva osnovna razloga. Radi se o članku 40. koji govori o mogućnosti naplate tražbina dospjelih prije otvaranja postupka. On povjereniku i vjerovničkom vijeću, dakle bankama, omogućava da odlučuju koga će od dobavljača staviti u povlašteni položaj i čije će se obveze namirivati bez obzira na to što je otvoren postupak izvanredne uprave - kaže Grbin i upozorava da se time stvaraju dobavljači prvog i drugog reda o kojima odlučuje osoba koju je odredila Vlada i banke.

- Riječ je o zastrašujućem uplivu politike u gospodarstvo i zakonu koji kaže: šuti pa ćeš možda nešto dobiti, ili se buni pa nećeš dobiti ništa. A to je nastavak politike koju je Ivica Todorić godinama imao prema svojim poslovnim partnerima - upozorava Grbin.

Drugi veliki problem u Lex Agrokoru vidi u zabrani pokretanja upravnih, parničnih i drugih postupaka nakon otvaranja postupka izvanredne uprave.

Amandmani

- To znači da dobavljač ne može pokrenuti postupak ni za onu obavezu koja je za Agrokor nastala nakon izvanredne uprave, a nije plaćena. Dobavljač, dakle, novoj firmi koju vodi Vladin povjerenik isporučuje robu, a on ne može tražiti naplatu svojih potraživanja, nego o tome odlučuje izvanredni povjerenik i vjerovničko vijeće. Dakle, opet osoba koju je imenovala Vlada i banke - navodi Grbin i ukazuje da isto vrijedi za vođenje poreznih postupaka. Upozorava da je država i samoj sebi zabranila pokretanje postupaka zbog bespravne gradnje, zauzimanja pomorskog dobra, isteka koncesije, poreznih postupaka...

- Ovim se zakonom Agrokor od trenutka kada se pokrene postupak izvanredne uprave izuzima i protiv njega se ne može voditi nikakav proces. Država dopušta Agrokoru da radi što želi dok za to daje suglasnost povjerenik kojega je imenovala Vlada i dok mu zeleno svjetlo daju banke - upozorava SDP-ov stručnjak za ustavna i pravna pitanja.

- Najbolje bi bilo da zakon uopće ne bude primijenjen. Ukoliko se povuče dio blokada Agrokora, onda vidim mogućnost da se vjerovnici i dobavljači dogovore. No sve je to moglo biti puno jednostavnije da se reagiralo prije tri tjedna - kazao je Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a i ministar gospodarstva u Milanovićevoj Vladi koji već priprema amandmane na Vladin prijedlog Zakona o trgovačkim društvima od sistemskog značaja. Po njemu bi država trebala imati tek ulogu koordinatora pri potpisivanju standstilla između dužnika, vjerovnika i dobavljača. Ne dođe li do dogovora, država bi, kaže Vrdoljak, trebala imati jaču ulogu, ali ne toliko jaku kako je postavlja u Lex Agrokoru.

Na temu nagađanja vlasništva nad Agrokorom, Vrdoljak kaže da sve dok ne završi restrukturiranje, dakle još sigurno godinu dana, vlasnik je i dalje Ivica Todorić.

- Tek kada se taj proces završi i kada se vidi tko je što kupio, tko je što preuzeo, bit će jasni i vlasnički udjeli - naveo je šef HNS-a.