TKO I ZAŠTO RUŠI ZKP

Padne li aktualni ZKP, mogu se oboriti i uskočke presude

Posljednje kritike upozoravaju da je tužitelj dobio ovlasti istražnog suca i predsjednika države
 Ranko Šuvar/CROPIX

ZAGREB - Nagađanja da bivšem predsjedniku Uprave HEP-a Ivanu Mravaku, ali i još nekim stanarima Remetinca koji su umiješani u korupcijske afere, državni odvjetnici nude oprosnicu u zamjenu za dokaze koji će na optuženičku klupu posjesti krupnije ribe, potaknule su profesoricu procesnog kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, dr. Zlatu Đurđević, da na adrese novinskih redakcija uputi pismo.

U njemu dr. Đurđević s pozicije stručnog autoriteta upozorava na opasnosti od novoosmišljenog instituta oprosnice koji se nerijetko ističe kao jedno od efikasnijih oruđa DORH-a u borbi protiv kriminaliteta.

Članak 286. novog Zakona o kaznenom postupku, koji regulira tzv. oprosnicu, prema njezinu mišljenju, neprecizan je i tom nepreciznošću tužiteljima omogućava da u istrazi sebi prigrabe prevelike ovlasti.

Šira primjena

Novim ZKP-om državni je odvjetnik, kako upozorava dr. Đurđević, uzeo ne samo ovlasti tužitelja, nego i ovlasti istražnog suca i samog predsjednika države koji jedini može dodijeliti oprost od kaznenog progona.

No, u DORH-u za Zakonu o kaznenom postupku kažu da im je konačno omogućio da uđu u obračun s organiziranim kriminalom i korupcijom. Slučaj je htio da njegova primjena otpočne 1. srpnja 2009., na dan povlačenja Ive Sanadera. Od 1. siječnja 2011. godine njegova primjena proširit će se i na procesuiranje ostalih, a ne samo uskočkih kaznenih djela.

Na sudu godinu i pol

Zahtjeve Ustavnom sudu za ukidanje nekih odredbi novog ZKP-a podnijela je i skupina odvjetnika. Većina njih zastupa osumnjičene i optužene u uskočkim predmetima. Ante Nobilo, čiji zahtjev za poništenje članka 10. ZKP-a stoji na Ustavnom sudu već godinu i pol, zastupa Damira Polančeca. Odvjetnica Višnja Drenški-Lasan, koautorica najopširnijeg zahtjeva upućenog početkom godine Ustavnom sudu o poništenju niza odredbi novog ZKP-a, braniteljica je vlasnika Skladgradnje, braće Žužul. Sukus njihovih zahtjeva podnesenih Ustavnom sudu jest da novi ZKP u slijepoj želji za što efikasnijim kaznenim progonom omogućava prevelike ovlasti Državnom odvjetništvu, a na štetu prava osumnjičenika.

U DORH-u ipak ne mogu sakriti zabrinutost jer bi odluka Ustavnog suda o rušenju pojedinih odredbi novog ZKP-a poljuljala velike antikorupcijske postupke koji su daleko odmaknuli. Odvjetnik Branko Šerić, koji brani bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravaka, novi ZKP načelno smatra dobrim, no i on tvrdi da neke odredbe daju prevelike ovlasti tužiteljstvu na štetu osumnjičenih.

- Dogodi li se da Ustavni sud poništi neke odredbe , to ne znači propast svih uskočkih presuda ni propast neke presude u cjelini. U slučaju da Ustavni sud uvaži dio primjedbi , u svakoj presudi nevažeći bi postali oni dokazi koji se temelje na poništenim odredbama ZKP-a - objasnio je Šerić. Na pitanje znači li to da bi moguće proglašavanje neustavnima nekih odredbi ZKP-a poljuljalo uskočke presude, Šerić je odgovorio: - Da, moglo bi se tako reći.

Zašto se ZKP ne smije rušiti

Aktualni Zakon o kaznenom postupku našao se na meti brojnih osporavatelja, od različitih interesnih skupina do stručnjaka koji ga smatraju neustavnim.

Činjenica je, međutim, da je Zakon o kaznenom postupku jedan od glavnih alata Državnog odvjetništva i USKOK-a u protukorupcijskoj kampanji.

Primjerice, da je sadašnji Zakon o kaznenom postupku bio na snazi u vrijeme istrage o Brodosplitu, taj se slučaj ne bi mogao izgubiti u ladicama i računalima splitske policije (koliko se god HDZ-ova Vlada trudila oko toga), niti bi njegov glavni protagonist, Nobilov klijent Drago Maček, mogao izbjeći USKOK-ovoj istrazi.

Napadi na ZKP - pri čemu, naravno, ne želimo kompromitirati one koji aktualni zakon kritiziraju iz stručnih ili vrijednosnih razloga - u velikom su dijelu, ipak, uvjetovani dosezima protukorupcijskih akcija tijela gonjenja.

Ako bi se ZKP sada promijenio, stvorili bi se uvjeti da Hrvatska ponovno potone u kriminalnu državu iz kasnijeg razdoblja Sanaderove vladavine. ( D. B.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 09:43