BRUXELLES - Povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn potvrdio je u utorak da će Hrvatska uskoro ući u postupak prekomjernog deficita (EDP) s obzirom da je proračunski manjak znatno iznad dopuštenih tri posto i da se očekuje brzi rast javnog duga.
"S obzirom na brojke i činjenice da je deficit opće države prilično iznad tri posto u sve tri godine koje se pokrivene ekonomskim prognozama, a javni dug je već blizu 60 posto BDP-a i očekuje se njegov brzi rast, Europska komisija će sada morati, na temelju potvrđenih podataka o javnim financijama i naših prognoza, sastaviti izvješće o postojanju prekomjernog deficita u Hrvatskoj", rekao je Rehn na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavio jesenske ekonomske prognoze za 2013, 2014. i 2015. godinu.
VIŠE NEMA TROŠENJA BEZ ODOBRENJA IZ EU Hrvatska ulazi u proceduru prekomjernog deficita
Europska je komisija u svojim novim jesenskim prognozama danas smanjila procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 1,0 na 0,7 posto, no povećala je procjene državnog deficita i javnog duga.
U idućoj bi godini, prema procjenama Komisije, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) trebao porasti 0,5 posto, a u 2015. godini 1,2 posto.
Prema Komisijinim projekcijama, deficit opće države ove će godine iznositi 5,4 posto BDP-a, dok je u proljetnim prognozama očekivala 4,7 posto. U idućoj bi godini deficit mogao porasti na 6,5 posto, dok bi u 2015. trebao pasti na 6,2 posto BDP-a.
Komisija je u novim prognozama povećala i procjenu javnog duga, pa sada očekuje da će u ovoj godini iznositi 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7 posto, a u 2015. porast na 69 posto.
Usporedbe radi, u proljetnim prognozama procjene su bile da će dug opće države ove godine dosegnuti 57,9 posto, a iduće 62,5 posto.
Prema podacima Eurostata i Državnog ureda za statistiku, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. godini iznosio 16,35 milijardi kuna, ili 5 posto BDP-a, dok je dug konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a.
Postupak prekomjernog deficita (EDP), korektivni je mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
Europski gospodarski oporavak prigušen i krhak
BRUXELLES/ZAGREB - Oporavak gospodarstva eurozone i Europske unije prigušen je i krhak zbog financijske i ekonomske krize i slabijih izgleda za svjetsko gospodarstvo, objavila je danas Europska komisija, potvrdivši uglavnom proljetne prognoze za gospodarstvo.
Potvrdili su tako da bi se gospodarstvo eurozone ove godine trebalo smanjiti za 0,4 posto a blago su snizili prognozu rasta za iduću godinu, na 1,1 posto, s 1,2 posto koliko su prognozirali u svibnju. U 2015. godini rast bi u eurozoni po najnovijim procjenama trebao blago ubrzati, na 1,7 posto.
Za cijelu Europsku uniju sada očekuju stagnaciju u ovoj godini dok su u proljetnim prognozama predviđali neznatni pad aktivnosti, za 0,1 posto. Prognoza rasta u idućoj godini potvrđena je na 1,4 posto a u 2015. očekuju njegovo blago ubrzanje, na 1,9 posto.
"Sve je više naznaka da je europsko gospodarstvo dosegnulo točku zaokreta", zaključio je u priopćenju europski povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja Olli Rehn. "Fiskalna konsolidacija i strukturne reforme u Europi stvorili su temelj za oporavak", rekao je.
Uz pretpostavku postupnog gospodarskog oporavka u idućoj godini, prosječni proračunski manjak u eurozoni trebao bi iduće godine kliznuti na 2,5 posto, s ovogodišnjih 3,1 posto. U 2015. trebao bi se stabilizirati na 2,4 posto, procjenjuju. Time je Komisija blago povisila proljetne prognoze u kojima je ovogodišnji manjak procijenjen na 2,9 posto, dok ju je za iduću godinu snizila, s prvotno procijenjenih 2,8 posto.
U 28-članoj Europskoj uniji prosječni proračunski manjak trebao bi također iduće godine kliznuti ispod najviše dopuštene razine, na 2,7 posto, s ovogodišnjih 3,5 posto. U 2015. trebao bi iznositi 2,6 posto. U proljeće EK je za ovu godinu prognozirala deficit od 3,4 posto a za iduću od 3,2 posto BDP-a.
Javni dug eurozone trebao bi 2014. dosegnuti 95,9 posto BDP-a, u odnosu na ovogodišnjih 95,5 posto. U 2015. trebao bi se spustiti na 95,4 posto. Time je Komisija uglavnom potvrdila proljetne prognoze. Za EU sada predviđaju blagi rast javnog duga u idućoj godini, na 90,2 posto, s ovogodišnjih 89,8 posto BDP-a. U 2015. trebao bi se stabilizirati na 90,1 posto. Time je blago snižena proljetna prognoza za iduću godinu koja je iznosila 90,6 posto.
Komisija je također istaknula da će rast potrošačkih cijena u eurozoni, koji ECB želi tijekom dvije godine zadržati ispod ali blizu dva posto, iznositi 1,5 posto u ovoj i idućoj godini, te 1,4 posto u 2015. U EU će inflacija u iduće dvije godine iznositi 1,6 posto, nakon ovogodišnjih 1,7 posto, izračunali su u Komisiji.
Nezaposlenost će se i dalje kretati nadomak rekordno visokim razinama i u eurozoni bi se iduće godine trebala zadržati na ovogodišnjih 12,2 posto. U 2015. trebala bi kliznuti na 11,8 posto. U EU stopa nezaposlenosti trebala bi u idućoj godini kliznuti na 11,0 posto, s ovogodišnjih 11,1 posto. U 2015. trebala bi iznositi 10,7 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....