PIŠE GOJKO DRLJAČA

Hrvatska ekonomija prokockala je šansu. Ovaj graf sve otkriva...

Slika je alanfordovski didaktička: proizvodili smo pet godina i vratili se onamo odakle smo krenuli, uz usput potrošenih pet godina

Industrija u hrvatskoj ‘uslugaškoj‘ ekonomiji zapošljava svakog petog radnika, a podaci iz prvog dijela godine potvrđuju nam ono čega smo trebali biti svjesni prije brutalnog dizanja plaća u javnom sektoru

 Eurostat
Slika je alanfordovski didaktička: proizvodili smo pet godina i vratili se onamo odakle smo krenuli, uz usput potrošenih pet godina

U nastavku donosimo:

  • industrijski zaokret u Hrvatskoj nasuprot stagnirajućoj europskoj slici, s fokusom na razliku između naše „uslugaške“ ekonomije i jezgre EU industrije
  • što recentni podaci Eurostata otkrivaju o kretanjima po glavnim industrijskim segmentima i gdje je domaći pogon najosjetljiviji
  • upozorenja HUP-a o stanju u proizvodnim granama i energiji te što traže od Vlade
  • signale iz turizma i poljoprivrede koji pojačavaju pritisak na izvoz, zaposlenost i ulaganja
  • iskustva i stavove poduzetnika o likvidnosti, investicijama i rizicima za radna mjesta


Dok se ekonomisti kompletne eurozone upravo pitaju hoće li ekonomska stagnacija prijeći u recesiju, mi u Hrvatskoj možda još ne trebamo strahovati od klasičnog gospodarskog pada, ali bismo trebali osvijestiti da nam je industrija u ozbiljnim problemima.

Uz lipanjski signal da bi se turistička sezona, sudeći prema broju noćenja, lako mogla pretvoriti u tešku bitku za svakog gosta te činjenicu da nam je poljoprivredna proizvodnja u tragičnom, višedesetljetnom sunovratu, Lijepa naša je pet mjeseci zaredom zabilježila pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini.

Trend je takav da smo se, uz vrlo pozitivne javne (PR) dojmove o kontinuiranom buđenju hrvatske industrije, najednom našli u situaciji da nam je industrijska, sezonski prilagođena proizvodnja u svibnju 2026. bila 0...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. srpanj 2026 14:45