OVO SU ŽENE ČIJI JE IZRAČUN BDP-a POLJULJAO DRŽAVNE FINANCIJE 'To vam nije puka matematika, izračun uključuje 60 pokazatelja'

Puno je tu žrtve. One od 1999. godine ne mogu na godišnji odmor u kolovozu.

Četiri specifična mjeseca u godini, nemaju pravo biti bolesne, uzimati slobodne dane, raditi skraćeno ili se predugo zadržavati na dnevnom odmoru.

A pritisak nikad nije bio jači, posebno otkako je o njihovu izračunu ovisilo hoće li proračun u 2016. godini biti lakši za 1,8 milijardi kuna.

Sve to palo je na leđa triju državnih službenica: Verice Roknić, Jasne Kiš i šefice Suzane Čajkušić - tri žene iz Državnog zavoda za statistiku koje gospodarstvu godinama donose tromjesečne i godišnje obračune BDP-a, a čiji je posao, i to nikada više nego sada, među najstresnijima u zemlji.

Bez odstupanja

Ukratko, što god da su prošli petak izračunale, ne bi bilo dobro.

Rast manji od 2 posto značio bi da zemlja stagnira, a sve više od toga ide, pak, u prilog sindikatima i državnim službenicima koji, zahvaljujući dobrim rezultatima, ostvaruju pravo na povišicu od 6 posto osnovice plaće.

Kiš i Roknić time se ne smiju zamarati.

Njihov je posao propisan: pomoću točno utvrđenog postupka, četiri puta godišnje moraju izračunati tromjesečni, a jednom godišnji iznos kretanja bruto domaćeg proizvoda, objaviti ga petkom u 11 sati, dostaviti u Eurostat te čekati informaciju je li luksemburškim statističarima prihvatljiv taj izračun.Na prvi pogled ništa u prostorijama Zavoda u Branimirovoj ulici, ne odaje kakav se posao ovdje odvija.

Oči javnosti

Roknić i Kiš kažu kako nikad toliko oči javnosti nisu bile uprte u statistiku.

- Mnogo je razloga za to, između ostalog i recesija, koja je mnoge natjerala da počnu sustavnije razmišljati o ekonomiji. Ipak, voljeli bismo kada bi se statistika češće koristila u svrhu vođenja ekonomske politike i kada se ne bi isključivo BDP promatrao kao odraz blagostanja zemlje - tumači mi Kiš.

Ona je voditeljica Službe proizvodne strane BDP-a, a Verica Roknić na čelu je Službe rashodne strane bruto domaćeg proizvoda, i dio su tima od desetak ljudi koji isključivo rade na BDP-u.

Otkrivaju mi kako konačan izračun stope nastaje od dvije zasebne procjene - jednu na temelju podataka o vrijednostima proizvodnje po djelatnostima izračunava Kiš, a drugu Roknić na temelju podataka o potrošnji kućanstava, investicijama, uvozu...

Potom slijedi najkreativniji dio procesa: sastaju se, analiziraju pokazatelje, eliminiraju razlike i dvije neovisne procjene BDP-a usklađuju u jedan broj

- Važna je dobra radna energija tima i proizvođača statistika. To znači da negdje postoje ljudi koji fizički mjere koliko je Hrvatska zaradila od, na primjer, izvoza turističkih usluga, a među nama mora postojati suglasje - objašnjava Roknić.

Rok za izračun tromjesečne stope BDP-a nekad je iznosio 90 dana od isteka tromjesečja, a danas je 60 dana.

Da bi došle do te konačne jednoznamenkaste stope rasta, Roknić i Kiš koriste više od 60 kratkoročnih pokazatelja, a važno je poznavati ekonomske procese jer je izračun BDP-a jedan od najkompleksnijih izračuna u nacionalnim računima.

Službe za izračun BDP-a tako su crème de la crème statistike.

Rudarski posao

Obje sugovornice na izračunu BDP-a angažirane su od početaka - Roknić od 1999., a Kiš od 1997. godine.

- To nije posao statističara u klasičnom smislu jer predstavlja više od matematike. To je multidisciplinarni posao u kojem treba znati makroekonomiju, računovodstvo, suštinu ekonomije. Posao je rudarski, zahtijeva analitički um, mi se radujemo kada među mlađim kolegama prepoznamo talente - govore mi “šefice” hrvatskog BDP-a.

Takav posao donosi i puno odgovornosti.

- Konstantno smo pod nadzorom Eurostata. Imamo kotinuirane monitoringe i sustav je sve stroži - kaže Čajkušić, čije je sektor, osim za BDP, odgovoran i za izračun deficita i duga, cijena, sektorskih računa, bruto nacionalnog dohotka, tablica ponude i uporabe...

Nije ni čudno da su na tim poslovima zaposlene - baš žene.