TIM BANSKIH DVORA

OVO JE VLADIN ROAD SHOW ZA PUNJENJE PRORAČUNA 'Prvo putujemo u London'

Imaju dva cilja: predstaviti Hrvatsku kao novu članicu Europske unije i poželjno mjesto za ulagače
 Boris Kovačev / Cropix

Vlada kreće na veliki financijski road show za spas državnih financija. Već 11. listopada u Washington, na godišnju skupštinu Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, putuje ministar financija Slavko Linić. Međutim, pravi posao tek ga očekuje ovaj ili sljedeći mjesec kada će izdati novu seriju državnih obveznica. Još jednim zaduženjem, koje bi trebalo dosegnuti milijardu dolara, namjerava se pokriti proračunski deficit koji će do kraja godine premašiti 17 milijardi kuna, a već sada se procjenjuje da će posao biti zaključen uz vrlo nepovoljne kamate koje su odraz trenutačnog lošeg rejtinga Hrvatske.

Najjača Vladina ekipa

Dok Linić planira novo zaduživanje, u lov na investitore u Veliku Britaniju krajem listopada kreće najjača Vladina ekipa: potpredsjednik Vlade Branko Grčić, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović i ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić. U London 24. listopada putuje i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Imaju dva cilja: predstaviti Hrvatsku kao novu članicu Europske unije i poželjno mjesto za ulagače, a onda pokušati investitorima prodati i konkretne projekte.

Domaćin prvog britansko-hrvatskog investicijskog foruma u Londonu, koji je inicirala hrvatska strana, je Lord Green of Hurstpierpoint, britanski ministar trgovine i investicija. Na forumu se očekuje i András Simor, potpredsjednik EBRD-a, te predstavnici brojnih britanskih investitora.

Hrvatski ministri pokušat će uvjeriti Britance da je Hrvatska poželjna investicijska destinacija, i to kroz novi zakonodavni okvir, uz naglasak na novi Zakon o strateškim investicijama i Zakon o poticanju investicija. Uz koncesiju na autoceste ministar Hajdaš Dončić Britancima će ponuditi i ulaganje u Zračnu luku Osijek. U katalogu spremnih investicija su i luke Ploče te Dubrovnik. Riječ je o projektima od nekoliko desetaka milijuna eura.

U turističkom sektoru Britancima će biti predstavljeni potencijali ulaganja u Kupare te hotele Imperial Rab, Plat, Maestral i Makarska. Najveći projekt, vrijedan 250 milijuna eura, je obnova i proširenje kapaciteta pet hotela i autokampa Kupare. U hotelima Maestral i Makarska država prodaje svoj udjel.

Strani ulagači

- Riječ je o internacionalizaciji hrvatskoga gospodarstva koja ide u dva smjera: privući strane investitore u Hrvatsku, što ima najveći efekt na novozapošljavanje i izvoz, te prikazati Hrvatsku kao poželjnu destinaciju - najavljuje potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Ministar gospodarstva uvjeren je da Hrvatska ima što pokazati kada je riječ o poboljšanju investicijske klime.

- Kad vide što smo sve učinili, uvjeren sam da će neki od njih doći u Hrvatsku - poručuje Vrdoljak.

Međutim, u Vladi već sada spuštaju očekivanja javnosti i najavljuju da su ovakve konferencije tek prva stepenica u privlačenju investitora.

- Konačno radimo ono što je trebalo raditi posljednjih godina, a to je aktivno predstavljanje potencijala Hrvatske. Naravno da nam u Londonu nitko neće odmah dati novac.

‘Novac ne stiže odmah’

Najveći uspjeh je ako investitore privučemo da fizički dođu u Hrvatsku i uzmu nas u obzir u budućim ulaganjima ili ih privučemo na konkretnim projektima - pojašnjava Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost.

I Hrvatska udruga poslodavaca nedavno je u svom paketu prioritetnih reformskih mjera zatražila od Vlade da pokrene globalni road show i odredi poseban tim koji će obilaziti najvažnije svjetske centre i investitore predstavljajući hrvatske investicijske potencijale u državnom i privatnom sektoru. Do sada su to radili uglavnom ministri u pojedinačnim posjetima, kao što je onaj ministra Hajdaša Dončića Kini i Indoneziji, te ekipa Agencije za investicije i konkurentnost koja je posljednjih mjeseci bila u Njemačkoj, Poljskoj, Švicarskoj i Irskoj.

U posljednjih 20 godina, od 1993. do 2013. godine, u Hrvatskoj su ukupna inozemna izravna ulaganja dosegnula 27,3 milijarde eura.

Iako nije riječ o malim iznosima, problem je loša struktura jer su se dosadašnja inozemna ulaganja uglavnom svodila na preuzimanja tvrtki, poput Ine, HT-a i banaka. S druge strane, kronično nam nedostaju greenfield ulaganja, investicije “od nule” koje otvaraju nova radna mjesta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 13:13