‘Ovo je povijesni dan, ali imamo još mnogo posla oko zamjene kune eurom‘

Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU-a (Ecofin) usvojilo je u danas tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., među kojima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.

Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Vijeću i Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje 20. članica europodručja.

"Hrvatska se današnjim danom i službeno približila institucionalnoj jezgri EU. Pokazali smo našim saveznicima da smo vjerodostojan partner i sigurna zemlja za poslovanje, dok smo ostatku regije poručili da ne odustane od europskog puta, već da ispuni jasno definirane uvjete za priključenje" istaknuo je Luka Burilović komentirajući ulazak Hrvatske u eurozonu.

Kazao je i kako je to "veliki u leđa i izvoznicima jer je, s ulaskom u euro područje, bitno smanjen valutni rizik poslovanja, a uvjeti financiranja bit će još transparentniji".

No, Burilović je napomenuo i da predstoji još mnogo posla vezanog uz zamjenu kune eurom, ističući važnu ulogu HGK prema brojnim tvrtkama.

HGK je, kako je kazao, uključena u proces zamjene hrvatske kune eurom od samog početka procesa putem različitih skupina koje je formirala Vlada, kao i kroz brojne aktivnosti u cilju pripreme svojih članica za uvođenje eura - od niza edukacija koje će provoditi do same konverzije te kratkog Vodiča s najosnovnijim informacijama za gospodarstvo kojeg je izradilo Udruženje računovođa HGK.

Današnjem povijesnom danu, kako je rekao Burilović, svakako treba pridodati i činjenicu da se od početka iduće godine očekuje i ulazak zemlje u Schengen.

"To bi nam olakšalo protok roba i ljudi, a naše granične županije učinilo pristupačnijima investitorima iz zemalja Schengena koje su blizu Hrvatske", kazao je.

Podsjetio je i kako će od Nove godine Hrvatska imati i pristup svim instrumentima Europske središnje banke te kako je prošlog tjedna službeno započela pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), što je proces koji će poduprijeti planirane reforme i pomoći u bržem ostvarenju ciljeve koji se tiču poticanja inovacija, poboljšanja poreznog sustava te unapređenje sustava obrazovanja, zdravstva i tržišta rada.

"Svjesni smo da su oči svih aktera u našem gospodarstvu, kao i građana Hrvatske, uprte prema jeseni koja nesumnjivo sa sobom donosi brojne izazove, koje još uvijek ne možemo u cijelosti predvidjeti. No, ovakve vijesti nam ipak pokazuju da ćemo nadolazeće mjesece dočekati otporniji nego što smo, primjerice, bili 2008. godine", istaknuo je Burilović.