Ovo je pet stvari koje su krenule po zlu u slučaju smrti splitskog novinara Vladimira Matijanića

Istražitelji državnog odvjetništva i inspektori zdravstvene inspekcije imaju pune ruke posla, piše Slobodna Dalmacija. Trebaju utvrditi je li u slučaju iznenadne smrti našega kolege novinara Vladimira Matijanića bilo pogrešaka unutar KBC-a Split i Hitne pomoći. Je li Matijanić doista dobio svu potrebnu medicinsku pomoć? Jesu li liječnici ispravno postupili kada su danima uporno odbijali njegovu hospitalizaciju? Je li ga, u posljednjim satima njegova života, odmah trebalo prevesti u bolnicu? Zašto je, na koncu, ta ključna odluka prepuštena medicinskim tehničarima, a ne liječnicima?

Iz do sada raspoloživih informacija, najmanje pet stvari je u slučaju Matijanićeve smrti krenulo po zlu. Oko tih bi se pet stvari u idućim danima trebala koncentrirati istraga. I pružiti odgovor na pitanje je li netko kriv - i ako jest tko - što su komplikacije od covida kod njega imale tragičan ishod.

Vladimir Matijanić nije bio cijepljen

Zašto se čovjek koji je, prije odlaska na Pravni fakultet, završio srednju medicinsku školu i koji je iskreno vjerovao medicini nije cijepio? Zato što mu je to, prema riječima Matijanićeve partnerice, preporučila imunologinja koja ga je liječila. “Imunologinja je savjetovala je da je bolje ne, jer ne znamo još kako će to utjecati na moj organizam. Uz ove poznate, imam i te druge autoimune bolesti koje još nisu definirane, pa je rekla da je bolje da se ne cijepim i da se čuvam. I da bilo opasno ako dobijem covid, ali da se boji kako bi reagirao na cjepivo i da to ne preporučuje”, Matijanićeve su riječi koje je u utorak na svojem Facebook profilu prepričala njegova djevojka, također novinarka Andrea Topić.

No, Topić se čula sa spomenutom imunologinjom koja joj je rekla nešto što je potpuno suprotno onome što je Vlado tvrdio da mu je govorila. Naime, spomenuta liječnica kaže da je Matijanića nagovarala da se cijepi.

Imunolog Zlatko Trobonjača na stranicama Slobodne Dalmacije još ranije je objasnio da se imunokompromitirani pacijenti mogu cijepiti i da za njih nema rizika većih od onih kojima su izložene zdrave osobe. Pitanje je jedino hoće li oni, s obzirom na specifičnost svojeg zdravstvenog stanja, nakon cijepljenja razviti imunost ili ne. Drugim riječima, cijepljenje je Matijaniću moglo pomoći. Nije moralo, ali je moglo. No on se, slijedeći savjet svoje imunologinje, ipak nije cijepio.

Zašto nije dobio lijek za rizične bolesnike

Kada je 2. kolovoza otkrio da je pozitivan na covid, Matijanić je otišao na Hitni prijem Klinike za infektologiju KBC-a Split. Liječnicima je ispričao da boluje od Sjogrenova sindroma i intersticijske bolesti pluća, te da postoji sumnja da ima još dvije autoimune bolesti zbog čega se nije mogao cijepiti. Oni mu odgovaraju da trenutno vlada nestašica lijeka koji daju rizičnim bolesnicima da izbjegnu teške komplikacije od covida.

Lijek Paxlovid tvrtke Pfizer daje se u ranoj fazi bolesti, u prvih pet dana, no njega hrvatske bolnice nemaju iako je odobren početkom godine. Splitski KBC nije imao ni Ronapreve, monoklonska protutijela koja su pomagala kod prvih varijanti virusa, no kod kasnijih varijanti im se smanjila učinkovitost. Nije bilo ni Remdesivira, “antibiotika za virus”. Ministar zdravstva Vili Beroš tvrdi da su lijekovi za covid “svakoj zdravstvenoj ustanovi dostupni u svakom trenutku”: 483 doze lijeka Remdesivir, te 236 doza Ronaprevea. Trebalo ih je, prema tome, samo zatražiti, no liječnici u splitskom KBC-u to nisu učinili.

Kriva procjena liječnika na Infektivnoj

Dana 4. kolovoza Matijanić je već vidno slab i zove Infektivnu. Dežurnom liječniku objašnjava svoje stanje. Na izravno Matijanićevo pitanje treba li ići na Hitnu on mu odgovara da ne treba jer, unatoč svojim autoimunim bolestima, nije imunokompromitiran. Te da dođe ako za pet dana i dalje bude imao temperaturu i otežano disao. Nakon svega, jedna činjenica čini se neospornom: da je Matijanić primljen u bolnicu odmah, imao bi, s obzirom na svoju anamnezu, puno veće šanse da preživi.

Ekipa Hitne pomoći dolazi bez liječnika

Na prvi Matijanićev poziv tog kobnog 5. kolovoza u njegov stan dolazi ekipa Hitne s tzv. T2 timom, koji se sastoji od medicinskih tehničara i vozača. Ali ne i liječnika. Dispečer na 194 očito je procijenio da Matijanićev život nije ugrožen. Medicinski tehničari koji su došli prvi put očito nisu smatrali da je pacijent u kritičnom stanju. Tegobe koje je imao pripisivali su simptomima covida. Sa sobom nisu imali infuziju. Poručili mu da se “natjera da jede”. Tek kad Hitna dolazi drugi put, u timu je i liječnica. No tada je već bilo prekasno.

Je li obdukcija obavljena u skladu s pravilima

Nakon što je ustanovljena smrt, djelatnici Hitne Andrei Topić su ostavili telefonski broj mrtvozornika. Dežurna patologinja KBC-a Split, iskusna stručnjakinja koja iza sebe već ima dvjestotinjak obdukcija – među kojima i slučajeve smrti o kojima je policija vodila istrage – temeljito je i profesionalno pristupila svojoj zadaći. Vodeći se logikom da je Matijanić umro mlad te da se okolnosti njegove smrti trebaju doznati. Svjedoci tvrde da je detaljno ispitivala što je Matijanić posljednjih dana jeo i pio, od čega je bolovao, koje je lijekove koristio.... Obdukcija je završena u subotu, nakon čega slijedi histološka analiza i konačni pravorijek sudskog vještaka. No u ponedjeljak se javlja pročelnik Odjela za sudsku medicinu KBC-a Split dr. Antonio Alujević. I tvrdi da je obdukcija napravljena izvan radnog vremena (u subotu) te da je nije radio sudski vještak. Ako je nalaz bolničke patologinje po ičemu sporan, pitanje je zašto u ponedjeljak nije ponovljena obdukcija. Ovaj put sa sudskim vještakom. No to je pitanje za sada ostalo bez odgovora.