REBALANS

OTKRIVAMO SVE POJEDINOSTI KRIZNOG KORONA PRORAČUNA Povišice za državne i javne službenike već izbačene iz državnog budžeta za 2020. godinu

 
 Boris Kovace / CROPIX

Kriza prouzročena pandemijom koronavirusa prisilila je Vladu na ukupne uštede od gotovo pet milijardi kuna u odnosu na državni proračun donesen potkraj prošle godine.

Rebalansom je predviđeno i nepovećanje plaća u javnom sektoru u iznosu od oko 500 milijuna kuna, što je jasna poruka sindikatima glede nastavka pregovora o politici plaća. Tim uštedama su ukupni rashodi ostali rebalansom nepromijenjeni, a cijeli proračunski manjak je u stvari posljedica jakog pada prihoda, što najbolje ilustrira podatak da su u prvoj polovini travnja prihodi od PDV-a bili “negativni”.

Utjecaj krize

Rebalansom budžeta za 2020, donesenom na sjednici u četvrtak, stoga se procjenjuje da će planirani manjak konsolidiranog općeg proračuna u 2020., umjesto suficita od 200 milijuna kuna, iznositi 24,8 milijardi kuna ili 6,8 posto bruto domaćeg proizvoda, sukladno metodologiji ESA 2010, koju koristi EU.

To je na sjednici Vlade jučer ustvrdio Zdravko Marić, ministar financija, dodajući kako se očekuje da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. zabilježiti rast za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a.

- Velikim naporima svih ministarstava uspjeli smo održati rashode na razini od 147 milijardi kuna, dakle oni se nisu povećali, ali će se prihodi smanjiti gotovo za 24 milijarde kuna, i to je glavni razlog deficita. Koliko je snažan utjecaj krize na prihode proračuna dovoljno govori to što je, a to je dosad nezabilježeno, u prva dva tjedna ovog travnja zabilježen negativni saldo poreza na dodanu vrijednost, odnosno država je više platila povrata poreza, nego što ga je naplatila. Ipak, tijekom mjeseca došlo je do poboljšanja, pa je u travnju prihod od PDV-a bio manji za 43 posto u odnosu na 2019., a prihodi od doprinosa za 20 posto - ustvrdio je Marić.

Prema njegovim riječima, za 2020. je planiran manjak središnjeg državnog proračuna (bez izvanproračunskih fondova i jedinica lokalne uprave) u iznosu od 25,3 milijarde kuna, što je 23,2 milijarde kuna više u odnosu na prvotno planirano. Stoga se, naveo je ministar financija, i ukupni plan zaduživanja u ovoj godini povećava na 63,4 milijarde kuna, što je za 32,9 milijardi kuna više u odnosu na prvotni plan.

U obrazloženju rebalansa proračuna navodi se da će rashodi za opće javne usluge biti smanjeni za 1,7 milijardi kuna, za obranu 195 milijuna kuna, javni red i sigurnost 129 milijuna kuna, ekonomske poslove 1,1 milijardu kuna, zaštitu okoliša 432 milijuna kuna, uslugu unapređenja stanovanja i zajednice 635 milijuna kuna, rekreacije, kulture i religije 230 milijuna, obrazovanja 205 milijuna kuna, a rashodi za zdravstvo bit će veći za 95 milijuna kuna, za socijalnu zaštitu dodatnih 4,9 milijardi kuna, i to ponajprije zbog daljnjeg financiranja provedbe mjera za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebnih okolnosti uvjetovanih epidemijom koronavirusa (Covid-19) narušena gospodarska aktivnost.

Kompenzacija

Ukupno su određene stavke proračuna smanjene za gotovo pet milijardi kuna, kako bi se kompenzirao rast subvencija za oko pet milijardi kuna. To smanjenje nekih rashoda već je dijelom provedeno prije mjesec dana kad je preraspodijeljeno 2,1 milijarda kuna u korist mjera za očuvanje gospodarstva, a sad je pronađeno još gotovo tri milijarde kuna ušteda. Gledano po pojedinim stavkama, rashodi za zaposlene planirani su na razini od 22,3 milijarde kuna i smanjuju se u odnosu na tekući plan za 391,7 milijuna i to ponajviše zbog manjeg zapošljavanja. No, u ukupnu masu plaću nije dodano oko 500 milijuna kuna, koliko je potrebno za ugovorene povišice, a koje zbog kasnog prosinačkog „dogovora“ prošle godine nisu ušle u proračun za 2020., već je bilo predviđeno da se naknadno „pronađe novac“.

Božićnice i regres, pak, za sada nisu smanjeni ovim rebalansom, barem se to ne vidi iz prikazanih brojki. Ukupni materijalni rashodi smanjuju se za 588,2 milijuna kuna, čime dolaze na razinu od 14,3 milijarde, a to je rezultat smanjenja rashoda koji se financiraju iz općih prihoda, doprinosa i namjenskih primitaka u iznosu od 285,4 milijuna kuna.

Istodobno, smanjuju se izdvajanja za materijalne rashode koji se financiraju iz EU i ostalih izvora financiranja u iznosu od 302,8 milijuna kuna, i to ponajprije na pozicijama Ministarstva zaštite okoliša i energetike u iznosu od 124,0 milijuna kuna.

Ukupne pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna smanjuju se za 2,2 milijarde kuna i iznose 27,1 milijardu. To je posljedica smanjenja rashoda koji se financiraju iz općih prihoda u iznosu od 838,7 milijuna kuna, kao i onih koji se financiraju iz EU i ostalih izvora financiranja u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Smanjenje rashoda financiranih iz EU i ostalih izvora rezultat je ponajprije smanjenja rashoda na pozicijama Ministarstva mora i prometa u iznosu od 630,3 milijuna kuna, Ministarstva zaštite okoliša i energetike od 456,5 milijuna i Ministarstva znanosti i obrazovanja od 108,4 milijuna.

Prihodi države

Kad je riječ o prihodima središnje države, novim planom oni iznose 123,4 milijarde kuna i manji su za 23,2 milijarde. Prihodi od poreza past će za 22 posto, PDV-a za 22 posto, trošarina za 11 te doprinosa za 15 posto. Prihod od poreza na dobit prema novom planu za 2020. iznosi 6,5 milijardi kuna i za 2,8 milijardi je manji od planiranog. Prihodi od trošarina bilježe smanjenje od 2,7 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan te iznose 13,9 milijardi. Najveće promjene u prikupljenim prihodima očekuju se kod trošarina na energente i el. energiju i posebnog poreza na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Prihodi od trošarina na energente i el. energiju smanjuju za 2 milijarde kuna i iznose 6,9 milijardi kuna.

Detalji koronaproračuna

Javni dug raste sa 73 na 86,7 posto BDP-a

Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 24,8 milijardi kuna ili 6,8 posto BDP-a. Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. zabilježiti rast za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. godinu te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka prouzročenog pandemijom koronavirusa.

Ukupni državni prihod bit će 123,4 mlrd. kuna

Novim planom proračuna za 2020. godinu ukupni prihodi iznose 123,4 milijarde kuna. Pritom prihodi poslovanja iznose 122,6 milijardi kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 770,4 milijuna kuna. Ukupni proračunski prihodi smanjuju se za 23,2 milijarde kuna, što proizlazi ponajprije iz smanjenja poreznih prihoda koji su u odnosu na prvotni plan smanjeni za 18,1 milijardu kuna te smanjenja doprinosa za 3,8 milijardi kuna.

Od PDV-a 12,1 milijarda kuna manje od planiranog

Prihodi od svih poreza novim su planom planirani u iznosu od 66 milijardi kuna, što je smanjenje od 18,1 milijardu u odnosu na originalni plan proračuna. Novi plan prihoda od PDV-a iznosi 43,7 milijardi kuna i manji je u odnosu na prvotno planirane za 12,1 milijardu kuna. Projekcija prihoda od PDV-a temelji se na očekivanom kretanju osobne potrošnje, turističke aktivnosti, ali i rashoda opće države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere u naravi.

2,8 milijardi kuna manje od poreza na dobit

Prihod od poreza na dobit prema novom planu za 2020. godinu iznosi 6,5 milijardi kuna i za 2,8 milijardi kuna je manji od prvotno planiranog. Smanjenje ove prihodne kategorije rezultat je očekivanja da će biti manje uplaćenih akontacija u ostatku godine, a zbog očekivanih rezultata poslovanja poduzetnika kao posljedice pada gospodarske aktivnosti te mjera otpisa i odgode po osnovi poreza na dobit.

Od posebnih poreza i trošarina minus 2,7 milijardi

Prihodi od posebnih poreza i trošarina bilježe smanjenje od 2,7 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan te iznose 13,9 milijardi kuna. Najveće promjene u prikupljenim prihodima očekuju se kod trošarina na energente i električnu energiju i posebnog poreza na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Pri tome se prihodi od trošarina na energente i električnu energiju smanjuju za dvije milijarde kuna i iznose 6,9 milijardi kuna.

Na porezu od igara na sreću država gubi 100 milijuna

Planirani prihod po osnovi poreza na dobitke od igara na sreću i ostalih poreza od igara na sreću Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. smanjuje se za 100,7 milijuna kuna i iznosi 278,4 milijuna kuna. Plan prihoda od naknada za priređivanje igara na sreću smanjuje se za 272,9 milijuna kuna i iznosi 833,3 milijuna kuna. Pad tih prihoda izravna je posljedica ograničavanja rada kasina i kladionica, kao i ostalih lutrijskih igara.

Obrani 195 milijuna manje, kulturi i religiji 230 milijuna

Rashodi za opće javne usluge bit će smanjeni za 1,7 milijardi kuna, za obranu 195 milijuna kuna, javni red i sigurnost 129 milijuna kuna, ekonomske poslove 1,1 milijardu kuna, zaštitu okoliša 432 milijuna kuna, uslugu unapređenja stanovanja i zajednice 635 milijuna kuna, rekreaciju, kulture i religije 230 milijuna kuna, obrazovanja 205 milijuna kuna, a rashodi za zdravstvo bit će veći za 95 milijuna kuna, a za socijalnu zaštitu dodatnih 4,9 milijardi kuna.

'Najveći izazov za javne financije slijedi na jesen'

Vladin plan o smanjenju prihoda za 23,2 milijarde kuna i zadržavanje rashoda u ranije planiranim okvirima Vjekoslav Bratić, ravnatelj Instituta za javne financije, drži optimističnim, ali sada i jedinim mogućim scenarijem.

- Iako je u ovom trenutku izuzetno teško projicirati prihode i rashode državnog proračuna zbog puno nepoznanica u vezi s koronavirusom, činjenica je da su po ministarstvima i drugim državnim tijelima napravljene određene preraspodjele, neki su se rashodi smanjili već po inerciji, a neki su, posebice zdravstveni, povećani.

Bit će zanimljivo vidjeti i procjenu potrošnih poreza, poput PDV-a jer valja očekivati da će značajno podbaciti - kaže Bratić. No, on drži da bi za javne financije izazovna mogla biti - jesen, kad će se prilično istrošiti zalihe i neminovno pojačati pritisci na novu Vladu.

- Nadam se da će buduća Vlada hrabro uhvatiti s nužnim strukturnim reformama i selektivnim, ali dobro promišljenim rezovima te reorganizacijom i optimizacijom javnog sektora u cijelosti - kaže Bratić.

Kad je riječ o sadašnjim pregovorima Vlade i sindikata o plaćama u javnom sektoru, ne vjeruje da će u brzom roku doći do određenog pomaka, jer to podrazumijeva i određene pravne pretpostavke, kao i nužno vrijeme za realizaciju.

Analitičari Europske komisije očekuju da će ukupan proračunski deficit ove godine biti 7,1 posto BDP-a, a sljedeće 2,2 posto. Ministar financija Zdravko Marić, pak, procjenjuje da će deficit proračuna opće države ove godine biti 6,8 posto BDP-a, ili 24,8 milijardi kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 02:18