TAJNA ISTRAGA

OTKRIVAMO: SOA krenula u opsežnu akciju u Poreznoj upravi: Cure li podaci o visokim državnim dužnosnicima?

DORH paralelno istražuje kako su najveći porezni dužnici dobili milijunske kredite bez ikakva razloga
 Damir Krajač/CROPIX

Ministarstvo financija, uz podršku Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), prošloga tjedna krenulo je u opsežnu akciju zaštite baze podataka Porezne uprave.

Razlog ove tajne operacije jest moguća zloporaba zaštićenih podataka svih poreznih obveznika, pa i visokih državnih dužnosnika, čije baze financijskih podataka može pregledavati bilo koji službenik Porezne uprave.

Pritom ne postoje tehničke mogućnosti da se iz sustava identificira tko je izlistavao povjerljive podatke, pa se slijedom toga ne može utvrditi ni zašto je neki poreznik to radio. Odnosno, postoji li opravdana, dakle, službena potreba za takvo postupanje. Ostale baze podataka u državi, primjerice ona u MUP-u, ima razrađen sustav zaštite od zloporaba i evidenciju svih elektroničkih ulazaka u bazu podataka. Porezna uprava, državna institucija, s doslovno milijunima visoko osjetljivih podataka, to, začudo, još nema.

Istodobno, prema izvorima Jutarnjeg, u dijelu javnosti pojavili su se zaštićeni i privatni financijski podaci za pojedine visoke državne dužnosnike, za koje postoji velika mogućnost da su izuzeti iz tzv. elektroničke baze poreznih evidencija.

Istodobno, DORH je započeo opsežnu istragu sto najvećih hrvatskih dužnika koji su dužni oko 4,3 milijarde kuna. Lista najvećih hrvatskih dužnika DORH-u je bila smjernica za istragu koja bi trebala odgovoriti na pitanje kako su ti dugovi nastali.

Zbog toga je DORH od Porezne uprave i banaka zatražio svu dokumentaciju vezanu uz kredite i porezne dugove. DORH ne zanimaju pojedinci i tvrtke koji su pokušavali spasiti biznis kreditima koje poslije nisu mogli otplaćivati, već oni koji su kredite dobili, a da za to nije bilo valjanog razloga.

Najgori dužnik je vlasnik hotela sa srednjeg Jadrana

Jutarnji list još je u prosincu 2013. objavio listu najvećih dužnika.

Prvi među njima je vlasnik nekoliko hotela na srednjem Jadranu, koji je pod blokadom jedne tvrtke i inozemne banke jer u 10 godina, unatoč izdašnim kreditima, nije uspio pokrenuti poslovanje.

Drugi na listi s iznosom od 153 milijuna kuna je nekretninski poduzetnik koji je u karijeri bio vlasnik ili direktor 16 tvrtki, među kojima ih osam ima blokirane račune, dio ih je ugašen ili ne posluje, a račune su mu blokirale tri banke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 07:32