ZNALI DA IM HANFA NEMOŽE NIŠTA

OTKRIVAMO: KREDITIRALI AGROKOR IAKO NISU IMALI DOZVOLU ZA RAD Kako je poslovala firma Todorićeva poslovnog partnera Grgića

Dubravko Grgić (arhivska fotografija)
 HANZA MEDIA

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) oduzela je još u studenom 2015. godine dozvolu za rad Agram Investu, jednoj od tvrtki iz grupacije Dubravka Grgića koja se nedavno upisala kao vlasnik dijela dionica Konzuma.

Hanfa je 13. studenog 2015. godine donijela rješenje o prestanku važenja odobrenja za rad Agram Investu, i to za obavljanje djelatnosti osnivanja i upravljanja UCITS fondovima te za obavljanje djelatnosti osnivanja i upravljanja alternativnim investicijskim fondovima, i u tom je trenutku društvo prestalo biti subjekt nadzora Hanfe, navodi se u odgovoru Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Kaznene prijave

Dodaju da su ubrzo nakon donošenja rješenja Agram Investu predali zahtjev za ukidanje dozvole za rad te da mu je “dozvola i oduzeta”.

Na konkretno pitanje je li Agencija možda podnijela kaznenu prijavu protiv spomenutog društva, odgovoreno nam je: “Ovisno o rezultatima provedenog nadzora, Hanfa sukladno zakonskim ovlastima poduzima odgovarajuće nadzorne mjere i/ili podnosi prijave nadležnim tijelima”. U rješenju Hanfe o poslovanju Agram Investa navodi se cijeli niz primjedbi na “usklađenja s odredbama podzakonskih akata koji reguliraju poslovanje društava za upravljanje investicijskim fondovima, otklanjanje nepravilnosti vezanih uz donošenje investicijskih odluka i ulaganja imovine fondova pod upravljanjem te učinkovitim upravljanjem portfeljem”, zatim na “ustroj funkcije praćenja usklađenosti s propisima (tzv. compliance), svođenje rizika nastanka sukoba interesa, kontinuirano očuvanje sigurnosti, integriteta i povjerljivosti informacija, uspostavu sveobuhvatnog i učinkovitog sustava upravljanja rizicima, uspostavu aktivnosti vezanih uz sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma te zabranu obavljanja djelatnosti koja je različita od one za koju je dobilo odobrenje za rad Hanfe i upisalo je u sudski registar (osim u dijelu u kojoj bi obavljanje te djelatnosti služio obavljanju djelatnosti za koju je društvo dobilo odobrenje za rad i upisalo je u sudski registar)”.

“Rješenje iz 2014. odnosi se, u bitnom, na usklađenje poslovanja s odredbama Pravilnika o utvrđivanju neto vrijednosti imovine alternativnog investicijskog fonda i cijene udjela alternativnog investicijskog fonda”, navodi Hanfa u svojem odgovoru.

Do zaključenja ovog broja iz Agram Investa nismo dobili odgovor na naš upit. Međutim, vjerojatno su tvrtke Dubravka Grgića, kako neslužbeno doznajemo, koncernu Agrokor posudile stotine milijuna kuna, na temelju čega se vlasnik najvećih osiguravajućih društava u Hrvatskoj nedavno upisao kao vlasnik brojnih dionica tvrtki iz grupacije Ivice Todorića. Vlasništvo nad tim dionicama Grgić je preuzeo neposredno prije imenovanja izvanredne uprave predvođene Antom Ramljakom, koji se ovih dana obrušio na Grgića jer njegovi ljudi nisu htjeli podržati smjenu Todorića s čela Nadzornog odbora Konzuma, a ni Belja. Naknadno je Todorić sam podnio ostavke.

Zašto to rade

To je potaknulo niz pitanja: stoji li Todorić iza Grgića? Tko vuče konce? Na čije su se sve dionice upisale Grgićeve tvrtke? I što žele postići takvim ponašanjem? Radi li se o svojevrsnom osiguranju u slučaju budućih sudskih sporova?

U Agrokoru neslužbeno komentiraju da ni njima nije jasno zašto to rade. No, izvanredna uprava, kako neslužbeno doznajemo, ne odustaje od pokretanja pravnog postupka za pobijanje tih ugovora.

Trenutačno rade, kako neslužbeno doznajemo, na prikupljanju sve potrebne dokumentacije te žele utvrditi koliko su novca ukupno Grgićeve tvrtke posudile koncernu. Ni sami još ne znaju, neslužbeno se može čuti, o kolikom je točno iznosu riječ. Agram Invest je registriran kao dioničko društvo za ulaganje, upravljanje i savjetovanje, a tijekom 2015. godine prijavilo je ukupne prihode u iznosu od 47,6 milijuna kuna te dobit nakon oporezivanja u iznosu od 15,4 milijuna kuna. Pokušali smo podatak o tome koliko su novca Grgićeve tvrtke posudile koncernu doznati u samom Agram Investu, ali do zaključenja ovoga broja nije nam odgovoreno. No, u financijskom izvješću Agram Investa za 2015. godinu navodi se sljedeće: “Društvo (Agram Invest) je na datum Izvještaja o financijskom položaju 31. prosinca 2015. imalo ukupno 68 reverse repo plasmana u visini 423,1 milijun kuna (2014. godine 46 plasmana u visini 275 milijuna kuna). Reverse repo plasmani u cijelosti su pokriveni kolateralima u vrijednosti od 753,1 milijun kuna (31. prosinca 2014. 523,8 milijuna kuna)”. Međutim, ne možemo na temelju tih podataka utvrditi ni kome su ti krediti plasirani, a ni jesu li u međuvremenu neki možda i vraćeni jer izvješća za 2016. godinu još nisu javno dostupna.

Grgićeve su tvrtke, podsjetimo, preuzele više od 50 posto uspješne turističke tvrtke Agrolaguna, 25 posto Konzuma, 15 posto Belja te udjele u tvrtkama PIK Vinkovci i Vupik. Među prvima su se tvrtke povezane Grgićem upisale kao vlasnici 51 posto dionica porečke Agrolagune preko skrbničkog računa u Kreditnoj banci Zagreb, čiji je većinski vlasnik također Grgić. Tu je banku Grgić kupio upravo od Todorića, s kojim je poslovni partner više desetaka godina te su vozila iz vlasništva koncerna navodno osigurana u Grgićevim tvrtkama.

Dubravko Grgić je privatni biznis izgradio na osiguravajućem društvu Euroherc. “Euroherc je formiran krajem 1992., u vrijeme kad su na snazi bili tzv. Markovićevi zakoni. Nije bilo privatnih banaka ni osiguranja. Mogućnost za osnivanje osiguranja je ipak postojala, no trebalo je skupiti najmanje deset dioničara pravnih osoba. Zbog toga je Euroherc u trenutku osnivanja imao toliko dioničara. Euroherc je u Hrvatskoj nastao iz nužde. Poslovanje Euroherca u BiH krajem 1992. došlo je u pitanje jer nismo imali ‘zelenu kartu’ za automobile, što znači da sve police koje smo prodali u BiH nisu važile za Hrvatsku. Sve je došlo u pitanje, pa smo brzo osnovali tvrtku u Hrvatskoj i sredili osiguranje.

Suradnja s Petračem

I u hrvatskoj tvrtki bio je isti dioničarski sastav kao u BiH”, ispričao je Grgić u intervjuu za tjednik Nacional 2005. godine. U Hrvatskoj je u sljedećih desetak godina napredovao - najprije je 1996. kupio Jadransko osiguranje, koje je 2015. ostvarilo prihod od 584,6 milijuna kuna. Zatim je 2000. godine postao vlasnik Mediteranskog osiguranja, a 2004. sklopio je posao i s Hrvojem Petračem, otkupivši od njega Atlas osiguranje. Krunski dio Agram grupacije oduvijek je bilo Euroherc osiguranje, koje je 2015. godine ostvarilo prihod veći od 903,5 milijuna kuna.

Priznao da je ugostio Šeksa, a financirao Josipovića

Grgić se uvijek javno držao daleko od politike, stvarajući dojam da je uspio bez veza u najvišim krugovima. Ipak, 2010. je priznao da je sedam godina ranije ugostio Ivu Sanadera i Vladimira Šeksa. Kada je Sanader završio u zatvoru, Grgić se odlučio medijski ispovjediti te je u iskazu USKOK-u ispričao da je Sanader od njega tražio 100 tisuća njemačkih maraka za sebe i još milijun za HDZ. Sve se to, prema Grgićevim tvrdnjama, dogodilo tijekom predizborne kampanje 2003. na poslovnom ručku u VIP salonu u sjedištu Euroherca u Vukovarskoj 282. Zanimljivo je da je uplatom ukupno 150 tisuća kuna preko tri tvrtke bio najveći donator Ive Josipovića u kampanji za predsjednika. Donaciju je tada uplatio putem Agrama, Euroherca i Jadranskog osiguranja, koji su “pomogli” s po 50 tisuća kuna.

“Odrastao sam u odvjetničkoj obitelji i bilo je logično da studiram pravo. Bili smo bogati i nisam ništa posebno sanjao ni planirao. Kad sam u Zagrebu upisivao pravo, na prijemnom sam od 1500 kandidata bio predzadnji. Pokojni otac je rekao da će me, bude li trebalo, financirati deset godina. Upitao sam ga što će biti ako položim prvu godinu u roku. Rekao je da će mi kupiti automobil koji odaberem. Dobio sam Mini Morris, a fakultet sam završio za dvije godine i deset mjeseci. Odmah sam počeo raditi u obiteljskom odvjetničkom uredu u Ljubuškom”, prisjetio se odvjetnik Grgić 2005. u intervjuu Nacionalu. U travnju 1999. preživio je pokušaj atentata. Napadač ga je dvaput ranio, u desnu ruku i prsni koš. Ubrzo nakon toga napustio je Ljubuški i preselio se u Zagreb.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 08:21