SASTANAK SA SVIM MINISTRIMA

OTKRIVAMO DETALJE POSEBNE SJEDNICE U VLADI: NAKON SUKOBA MINISTARA POREZ NA NEKRETNINE ODGAĐA SE ZAUVIJEK? Govorilo se i o političkim posljedicama...

Andrej Plenković, Zdravko Marić, Martina Dalić i Goran Marić
 HANZA MEDIA

Premijer Andrej Plenković održao je ovog četvrtka u Banskim dvorima prvi put sastanak sa svim ministrima na temu poreza na nekretnine, a rasprava je pokazala kako će se porez na nekretnine vrlo vjerojatno odgoditi do daljnjega, i to u promijenjenom obliku.

Međutim, kao što su predsjednik Vlade i Zdravko Marić, ministar financija, već bili kazali prethodnih dana, tijekom jeseni provest će se dodatna javna i stručna rasprava i tada će biti donesena konačna odluka o sudbini poreza na nekretnine. Kako smo doznali u kontaktu s nekoliko istaknutih članova Vlade, u jednom trenutku je na sastanku čak bilo predloženo da se donese odluka prema kojoj se porez na nekretnine ne bi odgodio privremeno nego za stalno, kada je u pitanju mandat ove Vlade, ali takva odluka još, kao što smo rekli, nije donesena. Osim tehničko-stručnih argumenata protiv uvođenja poreza na nekretnine, u Banskim dvorima je bilo govora i o političkim posljedicama njegovog donošenja, pa je tim više naglašeno kako se baš zbog osjetljivosti takvog poteza čitav proces mora dodatno pripremiti.

Rušenje rejtinga

Podsjetimo, HDZ je 2010. pod palicom Jadranke Kosor namjeravala uvesti cjeloviti porez na imovinu, uključujući i porez na nekretnine, ali je u listopadu te godine donesena odluka da se odustaje od toj projekta, jer se procijenilo da bi to dodatno srušilo rejting HDZ-a pred parlamentarne izbore 2011. Hrvatska narodna stranka, aktualni manji koalicijski partner u Vladi, godinama je stalno i ustrajno bila protiv poreza na nekretnine, a zbog mogućnosti pada vladajuće koalicije je od primjene tog poreza 2013. odustao i SDP-ov premijer Zoran Milanović. Stručno-tehnički argumenti se kreću od toga da za porez na nekretnine, kao uostalom i za čitavu poreznu reformu iz prosinca 2016., nije napravljena procjena fiskalnog učinka, već se u Zakonu o lokalnim porezima navelo tek kako će se procjena fiskalnog učinka napraviti naknadno, dvije godine od stupanja zakona na snagu.

Oni ministri koji su se zalagali za to da se u primjenu zakona ne smije krenuti bez takve procjene, inzistirali su sada da se napravi procjena po svakom gradu i općini o tome koliko na godišnjoj razini iznose prihodi od komunalne naknade i poreza na vikendice te da se napravi procjena koliko bi se ti prihodi mogli povećati ili smanjiti primjenom novog poreza. Neki članovi Vlade nisu bili zadovoljni niti odredbom zakona da u slučaju da se ne može utvrditi obveznik poreza na nekretninu država postane vlasnik nekretnine te su predložili da se utvrde neki drugi modeli koji bi prethodno riješili takve probleme. Jedan od tih prijedloga govori i kako bi se trebao dati rok od godinu dana da svatko tko se ne slaže s postojećim stanjem stvari po tom pitanju pokrene tužbu te da ta tužba ima prioritet u rješavanju i da se mora riješiti u nekom razumnom roku, od godinu do najviše dvije godine. Tek nakon toga bi se, po tim ministrima, moglo krenuti u konačnu izradu zakona o porezu.

Glavne izmjene

Nadalje, jedan od glavnih prigovora koje su neki ministri iznijeli u ime poslovnog sektora, jest taj da se jedinicama lokalne uprave ostavlja prevelika mogućnost raspona u određivanju koeficijenta namjene, od jedan do 10, što bi neke lokalne čelnike moglo navesti da prekomjerno oporezuju turističke i druge tvrtke koje u svom vlasništvu imaju zemljište. Uz to, polemika se vodila i oko toga da se porez ne odnosi na ruševne nekretnine u “pasivnim” krajevima koje nitko ne koristi, već da se za njih pronađe dodatno rješenje. Na sastanku je čak bilo i prijedloga da se, u slučaju da se donese odluka o primjeni poreza na nekretnine, kad-tad, promijeni ime tog poreza (koji se nalazi u okviru Zakona o lokalnim porezima), jer se za njega veže previše negativnog društvenog naboja.

A taj naboj se dijelom prenio i na stručno-akademsku razinu, pa je tako Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, objavio tekst na web-stranici Ideje.hr tvrdeći kako “upravo porez na nekretnine može poslužiti kao najbolji test oko pitanja kojem dijelu ideološkog spektra uistinu, realno pripadate – lijevoj ili desnoj”. Pritom je neizravno prozvao ekonomista Velimira Šonju, direktora Arhivanalitike, kao predstavnika desnog spektra koji se protivi uvođenju poreza na nekretnine, a Šonje je na web-stranici Ekonomski.lab odgovorio kako su “stvari mnogo složenije i daleko nadilaze pitanje opredjeljenja prema porezu na nekretnine”.

No, unatoč logičnom ideološkom pozicioniranju u raspravama, ono što je bitno jest to da se i u stručnim krugovima počinje više pažnje posvećivati analizi poreza na nekretnine. Više će se znati kada se na jesen provedu javne i stručne rasprave koje će organizirati Ministarstvo financija na čelu sa Zdravkom Marićem, koji je, kažu neslužbene informacije, bio pomalo u defenzivi na sastanku Vlade. Nema sumnje da bi Marić želio da porez starta već iduće godine, ali za sada sve ide prema tome da se primjena zakona odgodi uz neke manje ili veće izmjene.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 17:30