Ostojić u INSPEKCIJI: 40 posto pregleda je nepotrebno, a bolnice kupuju i tri puta skuplje materijale

- Liste čekanja su nepregledne, nepotrebno duge i još uvijek nemamo točne podatke o tome koliko pacijenata čeka na zakazane preglede. Identična situacija kao i s ogromnim dugom zdravstva koji smo zatekli, a godinama su nas obmanjivali da imamo najlikvidniji sustav u Europi ili pak netočnim podacima o BDP-u koje je prezentirala prethodna Vlada - izjavio je ministar zdravlja Rajko Ostojić nakon što smo ga suočili s istraživanjem Jutarnjeg koje je pokazalo da bolnice ne iznose točne podatke o listama čekanja.

Uvid u stvarno stanje

- Ukratko, činjenica je da smo zatekli kaos. U svakom slučaju, smanjenje lista čekanja jedan je od prioriteta i vrlo skoro će svaki pacijent imati uvid u stvarno stanje, a liste čekanja će se smanjiti - kaže ministar.

Tim stručnjaka, formiran isključivo kako bi riješio problematiku lista čekanja, od početka godine izrađivao je Pravilnik o listama čekanja. Pravilnik je prije nekoliko dana završen, a ministar tvrdi da će se za nekoliko tjedana krenuti u realizaciju uz jasan cilj: smanjenje lista i obavljanje zahvata i pretraga za svakog pacijenta u medicinski prihvatljivom roku.

Jutarnji je dobio na uvid prvi nacrt s kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim mjerama. Taj nacrt nastavak je projekta “Nacionalna lista čekanja” koji je počeo u mandatu bivšeg ministra Darka Milinovića .

- Prvo ćemo fomirati bolničke radne skupine za liste čekanja. To znači da će svaka bolnica imati radnu skupinu od najmanje dva člana koja će upravljati listama čekanja. Oni će biti zaduženi za komunikaciju s Ministarstvom zdravlja i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Svakodnevno će ažurirati podatke - kaže Ostojić.

Radne skupine će imati i zadatak da sve pacijente s lista čekanja nazovu tri-četiri dana prije kako bi potvrdili dolazak ili otkazali. Ostojić će udruge pacijenata uključiti u edukaciju pacijenata kako bi u slučaju nemogućnosti dolaska na zakazani pregled ili operaciju na vrijeme otkazali dogovoreni termin. Naime, analize su pokazale da su brojni termini neiskorišteni zbog toga što se pacijenti jednostavno ne pojave u bolnici.

Ne dolaze na termin

- Na taj ćemo se način riješiti velikog broja pacijenata koji zauzimaju mjesto na listi, a ne dođu na ugovoreni termin - kaže ministar.

Treće, Ministarstvo će najprije izraditi indikacijske liste za dva ciljana terapijska zahvata, oftalmologiju i ortopediju, te za dva dijagnostička zahvata, CT mozga i MR kralježnice. Snimka lista čekanja pokazala je kako liječnici specijalisti smatraju da se gotovo 40 posto pregleda nepotrebno obavlja odnosno da liječnici primarne zdravstvene zaštite bez razloga ispisuju toliko veliki broj uputnica. Najviše nepotrebnih uputnica ispisuje se za MR kralježnice. Zato će najprije dati jasne upute liječnicima kada i tko treba na MR kralježnice. A, onda će posebni timovim nastaviti s definiranjem pravila da bi na kraju donijeli pravilnik za sve preglede i pretrage. Tako će se definirati koliko je medicinski najdulje prihvatljivo vrijeme čekanja za pojedine zdravstvene usluge. Lista čekanja će se tim pravilnikom podijeliti na tri dijela: brzu, redovnu i kontrolnu. I onda će svaka zdravstvena ustanova u Hrvatskoj morati omogućiti pacijentu da u prihvatljivom vremenu obavi svoj pregled.

Referentne cijene

- Činjenica je da su u najpopularnijim hrvatskim bolnicama liste čekanja najdulje. Zato će sve manje bolnice dobiti zadatak informiranja javnosti o svojim liječnicima i sestrama. Svi liječnici, bilo da rade u većim gradovima ili manjim, završili su isti fakultet. I zato je logično da su jednako stručni. Naši građani moraju biti svjesni toga da su i liječnici u manjim bolnicama jednako stručni kao i oni u kliničkim bolničkim centrima - smatra Ostojić. Ministarstvo će uvesti i temeljitu kontrolu učinkovitosti liječnika. Posebna pažnja će se, kaže ministar, posvećivati nabavi ugradbenih medicinskih materijala. Snimka stanja pokazala je da su neke bolnice nabavljale ugradbene materijale po višestruko većim cijenama od drugih. Na primjer, jedna bolnica nabavlja umjetni kuk za otprilike tisuću kuna, a druga za tri tisuće kuna. Zato će se utvrditi snižene referentne nabavne cijene.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista