TRAŽE OSIGURAVATELJI

'Osobne financije uvesti kao školski predmet!'

Rezultati istraživanja zagrebačkog Ekonomskog instituta pokazali su da su u Hrvatskoj financijski pismeniji stanovnici između 45 do 65 godina, dok su u naprednijim zemljama Europske unije financijski pismeniji građani mlađe životne dobi.
 Tom Dubravec, Srđan Vrančić / CROPIX

ZAGREB - Poput Češke, Mađarske i Velike Britanije, i Hrvatska bi u svoje školske kurikulume kao obvezni predmet trebala uvesti predmet o obiteljskim i osobnim financijama, naglasak je konferencije za medije, koju je u četvrtak pod nazivom "Financijska pismenost u Hrvatskoj – uloga osiguravatelja" organizirao Hrvatski ured za osiguranje (HUO).

Damir Zorić, predsjednik Upravnog odbora HUO-a, kazao je da HUO kontinuirano radi na poticanju interesa javnosti za financijskom pismenošću.

"Gdje je financijska pismenost veća, ujedno se smanjuje prostor za manipulacije", naveo je Zorić, dodavši kako učenici danas ne znaju što je, recimo, dionica a što polica osiguranja i slično.

Istaknuo je kako bi predmet o osobnim odnosno obiteljskim financijama trebao postati obvezni predmet u hrvatskim osnovnim i srednjim školama.

Po njegovim riječima, rezultati istraživanja zagrebačkog Ekonomskog instituta pokazali su da su u Hrvatskoj financijski pismeniji stanovnici između 45 do 65 godina, dok su u naprednijim zemljama Europske unije financijski pismeniji građani mlađe životne dobi.

"Financijska pismenost je važna uz ostalo i zbog složenosti i kompetitivnosti financijskog tržišta, zbog manjeg rizika od pogrešnih odluka ali i veće sposobnosti i odgovornosti pojedinaca u preuzimanju rizika kod donošenja financijskih odluka", kazao je Zorić.

Igor Pureta, predsjednik Uprave Grawea Hrvatska, rekao je kako je zajednička preporuka OECD-a, Svjetske banke i Europske komisije da je financijsku pismenost u smislu obrazovanja nužno uvesti u programe u što mlađoj školskoj dobi. Po tom pitanju, za idući tjedan najavio je 23 prezentacije za 400 učenika hrvatskih škola.

"Dobro je da se djeca od najranije školske dobi uče o financijama", naglasio je Pureta, koji je primjerom lanjskih poplava u Gunji potkrijepio domaću realnost u kojoj je stupanj ovdašnjeg financijskog obrazovanja na europskom dnu.

"U Gunji smo imali osiguranih desetak kuća, ali niti jedna nije bila osigurana od poplava", zaključio je predsjednik Uprave Grawea.

Marijan Kralj, izvršni direktor za razvoj proizvoda Croatia Osiguranja, istaknuo je kako je kod nas premalo svijesti o važnosti osiguranja. Potkrijepio je to primjerom kako u razvijenim zapadnim državama osiguranja isplate i više od 50 posto šteta, a kod nas od dva do četiri posto.

Hrvoje Pauković, direktor HUO-a, tvrdi kako Hrvatska po pitanju financijske pismenosti zaostaje za razvijenim dijelom svijeta ali i kako još ništa nije izgubljeno. Umjesto u jedan segment građanskog odgoja, i Pauković bi obvezni predmet koji bi se ticao osobnih financija.

Inače, Hrvatska će obilježiti Svjetski i Europski tjedan novca u razdoblju od 9. do 17. ožujka 2015. godine nizom aktivnosti usmjerenih podizanju razine financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj.

U sklopu toga, HUO će izdati dopunjenu i akutaliziranu brošuru "Čemu zapravo služi osiguranje?" te će surađivati sa Sveučilišnim knjižnicama u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Zadru u svrhu distribucije studentima te edukativne brošure.

Planirana je i suradnja s Financijskim klubom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kroz održavanje predavanja za studente i distribucija brošure; suradnja sa studentskom udrugom "Financijski impuls", koja djeluje u sklopu Ekonomskog fakulteta u Osijeku te suradnja s portalom Srednja.hr i edukativna nagradna igra/kviz putem Internet stranice HUO-a u suradnji sa srednjoškolskim i studentskim portalima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 05:00