OBJAVLJENI REZULTATI

Osmaši se nisu proslavili na nacionalnim ispitima: Evo koji predmeti im najlošije idu

Nacionalni ispiti su standardizirani vanjski ispiti kojima se pokušavaju utvrditi razine postignuća u ishodima predmetnih kurikuluma

Ilustracija

 Dragan Matic/Cropix/Cropix

Unatoč tome što 42 posto učenika u Hrvatskoj osmi razred završava s odličnim uspjehom - pritom njih 13 posto s prosjekom 5.0, u petak objavljeni rezultati nacionalnih ispita pokazuju drukčiju sliku. Većina osmaša ima osnovnu razinu znanja iz hrvatskog, matematike, biologije, kemije i fizike, dok je postotak učenika koji su nacionalne testove riješili na naprednoj razini između svega 0,5 i 6,6 posto, ovisno o predmetu.

U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja predstavljeni su rezultati nacionalnih ispita provedenih na uzorku od oko četiri tisuće učenika osmih razreda iz 81 škole. Ispite su polagali u svibnju iz spomenutih pet predmeta. Najslabije rezultate postigli su iz fizike, gdje 48 posto osmaša uspijeva postići tek osnovnu razinu znanja, a na srednjoj razini ih je 21 posto. Ispit iz fizike ne prolazi 17,47 posto učenika, a onih najboljih, na naprednoj razini znanja, je 3,11 posto.

Svaki drugi učenik ima osnovnu razinu znanja i iz matematike, a 37 posto ih postiže srednju razinu. Osam posto njih nije imalo dovoljan broj bodova za prolaz na ispitu, a onih natprosječnih je tri posto. Zanimljivo je da naprednu razinu znanja iz testa biologije postiže tek 0,50 posto učenika, dok ih prolaz ne zaslužuje sedam posto. I ovdje je svaki drugi učenik na osnovnoj razini, odnosno njih 41 posto na srednjoj.

Kemiju na srednjoj razini znanja zna tek svaki četvrti učenik. Oko 60 posto ih je na osnovnoj razini, osam posto ih pada, a solidnih 6,6 posto (što je najviši prosjek među predmetima) dostiže naprednu razinu.

image

Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Damir Krajac/CROPIX

Upola manji broj učenika iz testa hrvatskog jezika postiže napredne rezultate (3,45 posto). Jednak ih je postotak (46) na osnovnoj i srednjoj razini znanja, dok je onih ispod osnovne razine znanja hrvatskog četiri posto.

Nacionalni ispiti su standardizirani vanjski ispiti kojima se pokušavaju utvrditi razine postignuća u ishodima predmetnih kurikuluma. Većina zemalja ih sustavno provodi godinama u cilju poboljšanja rezultata.

Po riječima Vinka Filipovića, ravnatelja Nacionalnog centra, učenici su prvim nacionalnim ispitima u većini slučajeva pristupili ozbiljno i motivirano.

- Nacionalni ispiti ispunili su svoju svrhu i jasno pokazali koja su stvarna učenička znanja i kompetencije. Pritom učeničke prosudbe vlastitog znanja bolje opisuju dobivene rezultate od školskog uspjeha - rekao je Filipović.

Naime, pokazalo se da su učenici pred upisom u srednje škole svjesni da njihovo znanje često nije u skladu s visokim završnim ocjenama koje su dobili na kraju osnovne. Nacionalni centar je među učenicima proveo anketu čiji rezultat pokazuje da većina njih svoje znanje iz predmeta hrvatski jezik procjenjuje srednjom razinom, dok znanje iz matematike, biologije, kemije i fizike ocjenjuju - osnovnom razinom. Prilično su kritični prema procjeni svog znanja iz fizike i kemije, pa ih više od 20 posto svoje znanje iz tih predmeta smatra nedovoljnim.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 18:57