IZLAZAK IZ RECESIJE

OPTIMISTIČNE PROGNOZE HNB-a 'BDP će u 2014. godini rasti, a krediti stanovništvu pasti'

Projekcija HNB-a rađena je prije izvješća Europske komisije o proceduri prekomjernog deficita za tri godine
 Elvir Tabaković / CROPIX

U 2014. godini HNB očekuje izlazak iz recesije, uglavnom zahvaljujući investicijama i izvozu, no ujedno upozorava na brojne rizike i da će oporavak ekonomije idućih godina biti vrlo spor. Nakon ovogodišnjeg pada BDP-a od 0,8 posto, za iduću godinu prognozirira rast od 0,7 posto, ali to će, među ostalim, ovisiti o dinamici kojom će se smanjivati proračunski deficit.

Kako pojašnjava guverner Boris Vujčić, projekcija je rađena prije izvješća Europske komisije o proceduri prekomjernog deficita koja zahtijeva fiskalnu konsolidaciju u iduće tri godine.

- Ne znamo dinamiku i strukturu te prilagodbe, to tek trebamo vidjeti - rekao je Vujčić. Napominje da će to biti poznato u prvom kvartalu iduće godine, ali se nije želio upuštati u raspravu o tome kako bi Vlada trebala provesti fiskalnu konsolidaciju niti hoće li uspjeti ostvariti ciljeve. U centralnoj banci vjeruju da će investicije rasti 3,5 posto, dok Vlada očekuje njihov rast od 7,5 posto. Izvoz roba i usluga, kažu u HNB-u, porast će 2,3 posto, a negativan utjecj na BDP imat će državna i osobna potrošnja. Kada je riječ o monetarnoj politici, HNB najavljuje “održavanje visoke kunske likvidnosti”, a do porasta će doći već u siječnju jer će HBOR bankama vratiti 1,6 milijardi kuna koje nije iskoristio u programu povoljnog kreditiranja poduzeća.

Iako je HNB u prosincu usvojio nove mjere za poticanje plasmana poduzećima, u idućoj godini očekuje njihov rast od samo 2,2 posto. Bez tih poticaja, dodaje Vujčić, krediti poduzećima bi stagnirali. Dok centralna banka, s jedne strane, potiče kreditiranje, banke istodobno čekaju i velike promjene regulative. One im donose novi način računanja kapitala i likvidnosti i “bitno slabljenje profitabilosti”.

No, u HNB-u smatraju da to neće utjecati na dinamiku kreditiranja, nego uzrok slabašnom rastu plasmana vide ponajprije u nedostatnoj potražnji poduzeća. Guverner je to slikovito pojasnio: Konja možeš dovesti na vodu, ali ga ne možeš natjerati da pije. Uz dodatne rezervacije za loše kredite, banke će iduće godine imati i trošak koji im nameće Zakon o potrošačkom kreditiranju od oko 500 milijuna kuna.

Gospodarski rast, ponovili su u HNB-u, moguć je samo kroz povećanje izvoza i izravih stranih ulaganja, a da bi ih privukli, potrebne su strukturne reforme i poticajna poslovna klima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 23:34