Zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak mnogi su gradovi i općine krenuli spašavati lokalne proračune povećanjem cijena komunalne naknade, vrtića, prijevoza, odustajanjem od nekih investicija, a tek rijetki su najavili i rezanje plaća zaposlenima.
Činjenica jest da će jedinice lokalne i regionalne samouprave ostati bez oko 1,8 milijardi kuna zbog manjih prihoda od poreza na dohodak, a Vlada će im kompenzacijskim mjerama nadoknaditi tek polovicu tog iznosa, odnosno 900 milijuna do milijardu kuna.
No, postavlja se pitanje kako to da su gradovi i općine većinu tereta zbog smanjenih prihoda odlučili svaliti na leđa građana, a ne na svoja leđa? Time rade isto ono za što su prozivali Vladu. Neki gradonačelnici su kritizirali vlast zbog toga što su građanima omogućili veće plaće na teret lokalnih proračuna. Sada ti isti gradovi rade slično: od građana uzimaju kako bi spasili proračune, a svoje plaće ne diraju.
Doduše, neki su, poput Rijeke i Karlovca, najavili smanjenje plaća, ali službene odluke o tome nema.
Gradovi, općine i županije, naime, prošle su godine potrošili 4,8 milijardi kuna na plaće zaposlenih, što je za čak 100 milijuna kuna više nego godinu ranije. Ako se gledaju ukupni troškovi za zaposlene (naknade, honorari i trošak predstavničkih tijela) - taj iznos se onda penje na čak 6,2 milijarde kuna. Ovi podaci Ministarstva financija pokazuju da prostora za uštede na plaćama zaposlenih ipak ima. Kada bi se svim zaposlenima smanjile plaće ili naknade za 10 posto, u lokalnim bi se proračunima uštedjelo 620 milijuna kuna. S Vladinim kompenzacijskim mjerama od otprilike milijardu kuna, i s uštedama na plaćama od oko 600 milijuna kuna, čini se da gradovi i županije ne bi imali problema pokrpati proračune.
No, događa se upravo suprotno. U Gradu Zagrebu, primjerice, ne samo da ne razmišljaju o manjim plaćama ili o otpuštanjima viška zaposlenih u gradskoj upravi, već će im rashodi za plaće u 2015. biti za čak 50 milijuna kuna veći unatoč činjenici da je gradonačelnik Milan Bandić obećavao uštede u tom dijelu. Tako je trebalo doći do smanjenja plaća za oko 2700 zaposlenika uže gradske uprave u iznosima od pet do 15 posto, što bi donijelo uštede od 100 do 200 milijuna kuna. Sada se o tim rezovima uopće ne priča, ali se zato najavljuje novi udar na građane. Tako će svi umirovljenici s primanjima većim od 2400 kuna ubuduće morati plaćati javni prijevoz. Nema više ni besplatnih udžbenika za školarce, neće se graditi ni vrtići i škole, a nema ulaganja ni u domove zdravlja. Zagreb je inače u 2013. potrošio 1,4 milijarde kuna na troškove zaposlenih. Dodatnih 74,8 milijuna kuna potrošeno je na druge naknade zaposlenima.
Split, s druge strane, diže cijenu komunalne naknade. Grad Split ostat će bez 60 do 70 milijuna kuna, procijenili su u kabinetu gradonačelnika Ive Baldasara, a manjak planiraju nadoknaditi povećanjem komunalne naknade i boljom prodajom imovine. O smanjenju plaća se ne razmišlja. Split je u 2013. potrošio 203,4 milijuna kuna na plaće, 7,7 milijuna kuna na naknade i 5 milijuna kuna za vijećnice i članove odbora i povjerenstava.
Rijeka će pak rezati plaće svojih zaposlenika u iznosima od tri do sedam posto. Zbog manjka u proračunu gradonačelnik Vojko Obersnel najavljuje da će Grad smanjiti plaće zaposlenih. Inače, Rijeka je u 2013. potrošila 189,1 milijun kuna na plaće, na naknade 5,9 milijuna kuna te na vijećnike i članove odbora 4,5 milijuna.
Karlovac će ostati bez 20 milijuna kuna. HDZ-ov gradonačelnik Damir Jelić rekao je kako će podizati i prirez i komunalnu naknadu, ali i da će biti i otkaza te smanjenja plaća zaposlenima na koje je u 2013. potrošeno 48,8 milijuna kuna. Komunalna naknada će porasti tri do devet kuna po domaćinstvu. Prirez će se dići sa 12 na 14 posto. Poskupjet će i vrtići te dnevni boravak za učenike. Zaposlenicima će se plaće smanjiti za šest posto, a naknade za članove vijeća i povjerenstva za 18 posto.
Manja izdvajanja za kulturu, sport, udruge, zaposlene, subvencije gradskim tvrtkama... Tako Grad Osijek planira u sljedećoj godini nadoknaditi manjak od 30 milijuna kuna. Socijalna davanja se neće dirati, plaće također, ali će se pokušati ukinuti dodaci poput božićnica, uskrsnica i dodataka za minuli rad. Osim toga, umirovljenici s većim primanjima plaćat će skuplju kartu za prijevoz, a ne kao do sada 20 kuna.
- Neće svi đaci dobiti besplatne udžbenike, već samo oni čiji roditelji budu u određenom cenzusu koji ćemo postaviti - istaknuo je gradonačelnik Ivan Vrkić.
KOMENTAR MLADENA PLEŠEA: Socijalno neosjetljivi šerifi udaraju na sirotinju
Zagrebačka gradska uprava pronašla je spasonosno rješenje kako nadoknaditi manjak koji je nastao nakon što je Vlada poreznim mjerama smanjila prihode lokalne uprave.
Najveću cijenu platit će upravo oni koji imaju najmanje: učenici, bolesni, umirovljenici i vatrogasci, a neće biti ni novca za kupnju novih i održavanje starih strojeva u domovima zdravlja. I nitko nije postavio pitanje zašto se koplja lome baš preko leđa socijalno najugroženijih kategorija.
Zar ne bi bilo ljudski poštenije i društveno pravednije da su se gradski dužnosnici i zastupnici, umjesto što su se okomili na siromašnije sugrađane, odrekli dijela svojih zarada, da su donijeli odluku o smanjenju plaća i broja zaposlenih u ionako prenatrpanoj upravi i Holdingu.
No nije Zagreb iznimka: 564 lokalna organa uprave i samouprave u kojima je zaposleno 42.000 činovnika, za čije plaće građani godišnje odvajaju 4,7 milijardi kuna, ponašaju se po istom obrascu: povisuju cijene komunalnih naknada, ukidaju povlastice za učenike, studente, umirovljenike.
Lokalni šerifi ne biraju sredstva da bi sačuvali povlastice: okomili su se na one koji nemaju nikakvu zaštitu, i pri tomu su, bez obzira jesu li iz desnih ili lijevih stranaka, jednako socijalno neosjetljivi. (Mladen Pleše)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....