ERJAVEC POTVRDIO MOGUĆNOST DA SLOVENIJA NE RATIFICIRA UGOVOR

OPET SLOVENSKA BLOKADA? Milanović: 'Mogu nas ucjenjivati, ali takva politika uvijek izgubi!'

Milanović o ratifikaciji: 'Hrvatska je ispunila sve svoje obveze, očekujemo da ih i drugi ispune'

17.05 Na upit novinara je li tijekom summita EU-a, koji je završio u petak, razgovarao sa slovenskim premijerom Janezom Janšom o ratifikaciji pristupnog ugovora i Ljubljanskoj banci, Milanović je rekao da je, kao i svaki put, razgovarao sa svima, malo više sa susjedima, pa tako i s Janšom.

"Razgovarali smo, više onako, o Božiću, biciklu, skijanju i takvim stvarima, a što se tiče ovoga drugog (ratifikacije) mi smatramo da je sve riješeno, Hrvatska duboko vjeruje i tvrdi da je sa svoje strane ispunila sve obveze, očekujemo da svi ispune svoje obveze, kao što je Hrvatska ispunila svoje. Ne možemo nikoga natjerati na to, na kraju krajeva, ako netko želi može vas ucjenjivati, ali vidjeli smo iz novije povijesti da takva politika uvijek na kraju izgubi", rekao je Milanović.

Opširnije pročitajte OVDJE!

-------------------------------------

Slovenski šef diplomacije Erjavec: 'Da, postoji mogućnost da do 1. srpnja ne ratificiramo hrvatski pristupni ugovor!

LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u petak da će vladi predložiti da se mandat slovenskog stručnjaka za Ljubljansku banku Franceta Arhara produži "do kraja iduće godine" te je, razlažući ponovno problem odnosa s Hrvatskom u vezi s pitanjem Ljubljanske banke, ustvrdio da postoji mogućnost da Slovenija neće do 1. srpnja ratificirati hrvatski pristupni ugovor.

"Očekujemo da će Arhar i hrvatski stručnjak za Ljubljansku banku Zdravko Rogić tako imati dovoljno vremena da nađu odgovarajuće rješenje", rekao je Erjavec na konferenciji za novinare u Ljubljani, na kojoj je govorio o djelovanju ministarstva u prvoj godini mandata sadašnje vlade.

Što se tiče mandata i dosadašnjeg rada povjerenika dviju vlada Arhara i Rogića, Erjavec je rekao da su oni konstatirali kako je pitanje Ljubljanske banke i njenih štediša izvan Slovenije sukcesijsko pitanje kojega Hrvatska i Slovenija u sukcesijskom okviru mogu rješavati bilateralno.

"Očekujemo da se to rješava u okviru sukcesije, sukladno Sporazumu o sukcesiji iz Beča 2001. godine", rekao je Erjavec dodajući kako je Slovenija pristala na bilateralno rješavanje tog pitanja zbog Hrvatske, kako bi se to pitanje riješilo pred njen ulazak u EU.

"Znamo da se Hrvatskoj žuri da slovenski parlament ratificira hrvatski pristupni ugovor s EU-om", rekao je Erjavec.

Slovenija zahtijeva da Hrvatska prije rješenja pitanja Ljubljanske banke i njenih štediša u Hrvatskoj na sukcesijskoj osnovi povuče i tužbe protiv Ljubljanske banke koje se vode pred hrvatskim sudovima zbog dijela štednje koja je isplaćena prebacivanjem potraživanja u hrvatski javni dug, a rješenje pitanja smatra uvjetom za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora.

Hrvatska strana pak stalno ističe kako je riječ o bilateralnom pitanju koje nije povezano s pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji te da pitanje tužbi protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj postaje irelevantno čim se dvije vlade slože s bilateralnim rješenjem koje moraju predložiti Arhar i Rogić.

"Slovenija podržava što brži ulazak Hrvatske u EU, ali očekuje da prije toga budu riješena sva otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose", rekao je Erjavec.

"Nadam se da će problem Ljubljanske banke biti pravovremeno shvaćen", rekao je Erjavec na pitanje može li neriješen problem dovesti do toga da Hrvatska ne bude uključena u EU s 1. srpnja iduće godine te dodao da mogućnost da Slovenija do tada neće ratificirati hrvatski pristupni ugovor postoji.

Erjavec je još jednom zanijekao da je na razini financijskih stručnjaka Arhara i Rogića postignut dogovor po kojemu bi Slovenija Hrvatskoj u 30-godišnjem roku otplatila 278,7 milijuna eura na ime neisplaćene devizne štednje hrvatskih građana.

Što se tiče neprenesenog dijela stare devizne štednje Ljubljanske banke Zagreb, odnosno onih štedišama koji svoja potraživanja nisu prenijeli u hrvatski javni dug pa i dalje sredstva traže od Ljubljanske banke i Slovenije, Erjavec je rekao da za njihove teškoće nije kriva Slovenija. Neki od njih nisu mogli štednju prenijeti u hrvatski javni dug jer nisu imali hrvatsko državljanstvo, a neki je i nisu htjeli prenijeti na hrvatske banke, rekao je Erjavec.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 09:33