RAT U VLADI

OPAČIĆ ODBILA LINIĆEVE ZAHTJEVE ZA REZOVIMA 'Nitko neće dirati porodiljne naknade'

Ministarstvo financija traži uštedu od 11 posto, a to je moguće samo ako se rodi manje djece, što se 2014. godine neće dogoditi
 Goran Mehkek/CROPIX

Rodiljne naknade neće se smanjivati niti mijenjati: tijekom prvih šest mjeseci djetetova života naknada će i dalje odgovarati prosjeku pune plaće zaposlene majke. Poručuju to iz Ministarstva socijalne politike, nadležnog za zakonsko uređenje rodiljnih naknada.

- Izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama nisu u našem normativnom planu niti je na bilo kojoj razini razgovarano o mogućem smanjenju naknada - rekli su u Ministarstvu socijalne politike. Upravo suprotno - ministrica Milanka Opačić više je puta izričito naglasila da, unatoč krizi, porodiljne naknade neće dirati.

Kategoričko ‘nema’

Ostaje stoga nejasno kako će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ispoštovati zahtjev Ministarstva financija, prema kojem bi, u rebalansu proračuna, trebao ostati bez 710 milijuna kuna: 490 milijuna treba uštedjeti na zdravstvenoj zaštiti, desetak milijuna na liječenju u inozemstvu te po 100 milijuna kuna na naknadama za bolovanje i rodiljnim naknadama.

Stručnjaci kategorički tvrde da se na zdravstvenoj zaštiti više ne može uštedjeti, a u postojećoj situaciji gotovo im je smiješan zahtjev da se smanje rodiljne naknade. Naime, Ministarstvo financija zahtjeva da se smanji čak 11 posto ukupnog iznosa za rodiljne naknade, koji u proračunu iznosi 900 milijuna kuna.

Ne bude li se ograničavao iznos rodiljne naknade, uštede se mogu ostvariti jedino manjim brojem rođene djece. Unatoč lošim demografskim pokazateljima, gotovo je nemoguće očekivati da će broj rođenih u 2014. pasti za čak 11 posto.

- Ušteda se postiže kada se smanji iznos obaveza. A ovo je deficit, jer su obveze ostale iste, a na raspolaganju nam je manje sredstava - izjavio je naš sugovornik.

Nemoguć zadatak

Takav zahtjev Ministarstva financija očito je razbjesnio vodstvo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, iz čijeg današnjeg priopćenja jasno proizlazi da je pred njih stavljen nemoguć zadatak, a tješi ih jedino što će uskoro biti samostalni subjekt te će samostalno odlučivati o svojim financijama.

- Najavljeni izlazak HZZO-a iz Državne riznice, koji se planira do 1. srpnja 2014., spriječit će takve situacije u kojima javni osiguravatelj ovisi o utjecaju Zakona o proračunu na poslovne procese u sustavu zdravstva. Nadamo se da će masterplan Ministarstva zdravlja biti proveden u cijelosti te će navedeno smanjenje u 2014. biti anulirano smanjenjem troškova - ističu u HZZO-u.

U suprotnom, nakon izlaska iz riznice, morat će se zadužiti.

SDP 2003. na tome izgubio izbore

SDP-ova je vlast već jednom smanjila porodiljne naknade, tijekom koalicijske vlasti nakon 2000. Pokazalo se to katastrofalnim potezom - poslije su analize ukazivale da je ta odluka bila jedan od važnih razloga zbog kojih su izgubili vlast na idućim izborima. Vlast je tada smanjila iznos porodiljne naknade tijekom drugih šest mjeseci djetetova života sa 2400 na 1600 kuna. Posljedice nisu bile samo političke: u tom je mandatu jedini put broj rođene djece pao ispod 40.000. Konkretno, 2003. rođeno je 39.668 djece, što je najmanje otkad se vode statistike.

To je ograničenje ukinuto odmah nakon povratka HDZ-a na vlast, koji je 2008. ukinuo i ograničenja na naknade tijekom prvih šest mjeseci. Dotad je majka prvih šest mjeseci primala naknadu u visini pune plaće, “ali maksimalno 4250 kuna”. Dana 1. siječnja 2008. to je ukinuto i majke primaju punu plaću.

Unatoč najavama, nikada nije povećan iznos za drugih šest mjeseci, koji i dalje okvirno iznosi 2500 kuna. Usporedbe radi, iznos porodiljne naknade za drugih šest mjeseci definiran je 1998. u iznosu od 2400 kuna. Tada je ta naknada odgovarala iznosu od oko 90 posto prosječne plaće. Roditelji i danas primaju sličan iznos, iako je on samo 45 posto prosječne plaće.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 09:13