Omejec: Ustavni sud neće tumačiti ishod referenduma

ZAGREB - Priča o razvoju hrvatskog ustavnog sudstva jedna je od najljepših priča koje je Hrvatska ispričala u posljednjih 20 godina. O tome se malo zna, ali ja sam optimist i nadam se da će javnost to doznati - rekla je jučer Jasna Omejec, predsjednica Ustavnog suda, osvrćući se na aktivnosti te ustanove u posljednje dvije godine od kada je ona na njezinu čelu. Govoreći o polovici svojeg mandata, Omejec je istaknula ulogu Ustavnog suda na domaćoj i međunarodnoj stručnoj sceni, okrugle stolove, posjete i edukacije sudaca. U tome su, kaže, učinjeni ogromni koraci u europeizaciji ustavnog sudovanja i zaštiti ljudskih prava kod nas.

Dvotrećinska većina

Gledajući statistički, raste broj i pristiglih i riješenih predmeta, ali se i smanjuje broj zaostataka. U prvih šest mjeseci 2009. primljeno je 3208 predmeta, a riješeno njih 2838, na čekanju je bilo 8433. Ove godine do lipnja primljeno je njih 3289, riješeno 4311, a još čeka 7469 predmeta. I dok su novinari bili zasuti statističkim podacima o uspjesima sudaca, ostali su bez odgovora kada su predsjednicu suda zaduženog za zaštitu ljudskih prava pitali o tome koji bi se Ustav, stari ili novi, trebao primjenjivati u slučaju referenduma o Vladinu prijedlogu izmjena Zakona o radu. Prema starom , za uspjeh referenduma trebala bi mu pristupiti polovica ukupnog broja upisanih, a po novom bitna je samo većina izašlih neovisno o odzivu.

- Ustavni sud se o tome neće izjašnjavati. Nismo nadležni. Treba pričekati odluku parlamenta i obje varijante mogu biti legitimne. Načelno, svaki postupak započet po jednim odredbama, po njima bi trebao biti i završen, osim ako zakonom ili drugim aktima nije drukčije određeno - rekla je Omejec.

Ostavila je političarima u Saboru da riješe i pitanje hoće li za aktualni izbor novog ustavnog suca biti potrebna nova, dvotrećinska većina zastupnika ili samo obična kao do sada. Na pitanje koji će onda Ustav sada primjenjivati Ustavni sud Omejec je rekla: “onaj koji je vrijedio u trenutku pokretanja postupka, osim kod nekih iznimaka”.

Sporne odluke

Upravo laviranje “može jedno, a može i drugo” obilježilo je dvogodišnji mandat Jasne Omejec i u tome nije izuzetak u odnosu na prethodnike. U tom razdoblju najspornija je odluka o kriznom porezu, a istodobno, već mjesecima nema odgovora na prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji.

Najpoznatije odluke Ustavnog suda od lipnja 2008.

Kazne za parkiranje

U prosincu 2008. neustavnim je ocijenio goleme kazne za parkiranje u 11 gradova. Suci su utvrdili da se od vozača može naplatiti samo naknada za parking i zatezne kamate.

Vraćanje sutkinje

U travnju 2009. prihvatio je tužbu svoje članice, sutkinje Slavice Banić, na presudu Upravnog suda kojom je poništena odluka Sabora o njezinu izboru za članicu Ustavnog suda. Upravni je sud odluku Sabora poništio jer je utvrdio da Banić nije priložila dokaze o 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, no sutkinja je podnijela tužbu koju je Ustavni sud prihvatio.

Ustavnost harača

U studenome 2009. odbacio je prijedloge za ocjenu ustavnosti više od 110.000 građana te zahtjev tadašnjeg predsjednika Mesića koji su tvrdili da “krizni porez” krši prava građana.

Rad nedjeljom

U lipnju 2009. ukinuo je zabranu rada nedjeljom, odnosno dijelove Zakona o trgovini, uz obrazloženje da je zabrana rada nedjeljom suprotna ustavnoj odredbi o poduzet-ničkim i tržišnim slobodama, da ne opravdava proklamirani cilj zaštite radnika te da se na taj način stvara prekomjerni teret trgovcima koji se stavljaju u neravnopravan položaj.