Ogromna većina podupire Stožer i trenutne mjere, mnogi strahuju od nižih plaća i otkaza

Iza nas su 254 dana borbe s koronom, a NOVA TV je, nakon onog u ožujku, provela i drugo istraživanje što građani misle o borbi protiv covida-19, kako se sve to odrazilo na njihov život i, ne manje bitno, što misle o radu Stožera i pridržavaju li se njegovih mjera.

Po pitanju "je li korona opasna po vaše zdravlje" Hrvatska je podijeljena slično kao i u ožujku. No, neki trendovi promjena su vidljivi. Tako 32 posto građana misli da je mala opasnost od zaraze, ali taj broj u odnosu na ožujak raste. Da je osrednja mogućnost obolijevanja misli 37 posto građana, a da je velika opasnost od zaraze smatra 32 posto ispitanika i taj broj u odnosu na ožujak opada.

Korona je generacijski podijelila naciju. Tako 67 posto mladih misli da je jako mala opasnost od zaraze, ali zato 50 posto starije populacije misli da je opasnost velika. Ukratko, učenici nisu zabrinuti previše, baš kao ni kućanice, ali umirovljenici jesu.

Koliko je korona opasna za ukućane?

I tu primjećujemo neke promjene. Tako 23 posto građana smatra da je opasnost mala i taj broj opada. Njih 38 posto misli da je opasnost osrednja, a raste broj onih koji misle da je opasnost za ukućane velika i njih je sada 39 posto.

Žene su opreznije i zabrinutije za zdravlje svojih ukućana više od muškaraca, mladi više misle da je mogućnost zaraze osrednja, a starija populacija sklonija je misliti obrnuto, da je opasnost velika.

Dvoje od troje građana misli kako će koronavirus negativno utjecati na financije njih i njihovih obitelji. Takvih je 67 posto i u odnosu na ožujak vidljiv je blag rast, točnije strah od gubitka financija. No, ima i 29 posto građana koji misle da sve oko korone neće utjecati na njihove financije i tu je vidljiv značajan skok onih koji su spokojni za svoje prihode. Ima i 4 posto onih koji pak misle da će u koroni pozitivno proći kada su financije u pitanju.

Naravno nezaposleni su zabrinutiji, kućanice malo manje, baš kao i mladi, dok starije brine sve oko financija.

Građani se boje otkaza i rezanja plaća

Korona je otvorila i pitanje radnih mjesta. Tako je 4 posto ispitanika reklo da je otkaz već dobilo. No, da će ga vjerojatno dobiti misli 22 posto ispitanika i taj broj u odnosu na ožujak raste. Pada broj onih koji misle da im se ništa neće dogoditi, takvih je 74 posto.

Nadalje, većina, točnije 44 posto građana misli da bi im se mogla smanjiti plaća. I taj broj u odnosu na ožujak opada. 32 posto građana misli da je malo vjerojatno da im se smanji plaća, a 24 posto građana ne brine se oko smanjivanja plaća i taj broj u odnosu na ožujak raste.

Kojih smo se navika odrekli u koroni

Od početka korone život svakoga od nas promijenio se. Tako je već 254. dan i ne zna se koliko će sve to trajati. Očekivano, tako se češće peru ruke i to radi 66 posto građana. Svaki drugi, točnije 51 posto ispitanika, češće dezinficira mobitele, stolove i podove.

76 posto građana, kada primjerice odlaze na posao, ponašaju se jednako kao i prije. Također, 69 posto ispitanika, jednako kao i prije, odlazi na ulicu i dvorište. Njih 55 posto jednako kao i prije odlazi izvan grada, u prirodu te 48 posto odlazi u trgovinu kao i prije.

Ali zato se 63 posto građana rjeđe druži si prijateljima i rodbinom te njih 21 posto rjeđe koristi javni prijevoz. I na kraju, s rukovanjem je prestalo 56 posto građana.

Stožer ima potporu građana

Kada bi školskim ocjenama građani ocijenili rad Stožera, on dobiva trojku i to solidnu trojku, točnije 3,4 posto. Malo lošije Stožer ocjenjuju mladi, a bolje starija populacija.

HDZ-ovi birači najbolje ocjenjuju rad Stožera, ali zanimljivo, trojku stožer dobiva i od SDP-ovih birača pa i birača Domovinskog pokreta, Mosta i Možemo!.

Velika većina građana, njih 76 posto, odobrava odluke Stožera. No, 19 posto ispitanika odluke ne odobrava. Ne zna 4 posto njih, a bez odgovora je 1 posto.

Žene i, očekivano, stariji više podupiru odluke Stožera, a mlađi manje. Zanimljivo, manje obrazovani više podupiru, a visokoobrazovani manje podupiru rad stožera.

Napomena: Istraživanje je provela agencija IPSOS telefonskom metodom na 600 građana od 30. listopada do 2. studenog 2020. godine. Pogreška mjerenja je +/-4%.