ZAGREB - Financijska pismenost u Hrvatskoj je osrednja no veći je problem je nesklad između financijskog znanja i ponašanja, pokazuju u četvrtak predstavljeni rezultati istraživanja 'Mjerenje financijske pismenosti u Hrvatskoj'.
Prosječna ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj je 11,7 od mogućeg 21 boda, s tim da najnižu razinu pismenosti imaju mlađi od 19 godina, a najvišu visokoobrazovani građani s prihodima većim od 6.250 kuna i oni koji žive u većim gradovima, pokazalo je istraživanje koje su predstavili Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
Istraživanje 'Mjerenje financijske pismenosti u Hrvatskoj' provedeno je na uzorku od 1.000 ispitanika u dobnoj skupini od 18 do 79 godina prema metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. U istraživanju su se mjerile tri osnovne kategorije: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca.
"Po financijskoj pismenosti Hrvatska je negdje u sredini. Financijsko znanje Hrvata je nešto bolje od njihova financijskog ponašanja što pokazuje da jedno s drugim ne mora uvijek ići ruku pod ruku", kazao je na predstavljanju guverner HNB-a Boris Vujčić.
Što se tiče financijskog znanja, 74 posto hrvatskih ispitanika upoznato je s utjecajem koji inflacija ima na njihov život, 69 posto poznaje velike rizike povezane s velikim potencijalnim zaradama dok je dvije trećine građana svjesno koristi razumnog raspoređivanja ulaganja i štednje radi zaštite od rizika. Također, 80 posto ispitanika shvaća koncept kamata na zajam, rečeno je na predstavljanju.
Međutim, nešto manji postotak ispitanika se financijski odgovorno i ponaša. Tako nešto više od 60 posto građana Hrvatske pažljivo vodi računa o svojim financijskim poslovima, troškovima, kupovini te pravovremenom plaćanju računa i dugova. "Slaba korelacija između financijskog znanja i financijskog ponašanja pokazuje da građani Hrvatske, iako su relativno svjesni koristi financijski odgovornog ponašanja, takvo znanje ne primjenjuju uvijek u svakodnevnici", istaknuo je Srđan Dumičić, iz agencije Ipsos koja je provela istraživanje.
Dodao je da su Hrvati općenito financijski odgovorni i neskloni rizicima, ali je nužna edukacija za mlade i građane nižih primanja i slabijeg obrazovanja. Rezultati istraživanja pokazali su naime da građani s nižim primanjima i obrazovanjem značajno manje znaju o osnovnim ekonomskim i financijskim pojmovima, rjeđe vode budžet vlastitih kućanstava, manje su sigurni u vlastite mirovinske planove, manje poznaju financijske proizvode i rjeđe ih koriste.
Što se tiče odnosa prema novcu, najneodgovorniji su ponovno mladi, s tim da 30 posto građana živi za danas ne misleći za sutra, 28 posto preferira trošiti novac danas nego dugoročno štedjeti, a 50 posto smatra kako novac postoji da bi se trošio.
Viceguverner Bojan Fran najavio je uskoro lansiranje novih stranica HNB-a na kojima će se moći pronaći edukativni materijali, ali i suradnju sa profesorima srednjih škola u cilju mogućeg uvođenja financijskog obrazovanja u kurikulum.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....