JEDNOGLASNO

ODLUČIO USTAVNI SUD Vjeronauku jest mjesto u vrtiću i školama

Još 2010. D. V. iz Pazina i I. V. L. iz Splita tražili su ocjenu ustavnosti  članka 13. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović
 Goran Mehkek / Hanza Media

Ustavni sud jednoglasno je odlučio da je vjeronauku i dalje mjesto u školama i vrtićima. To što je Hrvatska sekularna država ne znači, tumače suci, da su vjerske zajednice i država potpuno odvojene.

- Prema članku 41. stavku 2. Ustava, vjerske zajednice u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države. Iz te odredbe proizlazi da odvojenost države i vjerskih zajednica nije apsolutna. Sve dok je zaštita i pomoć države djelatnostima vjerskih zajednica u okviru članka 41. stavka 1. Ustava, slobodno izabran vjerski odgoj u ustanovama predškolskog odgoja te slobodno izabrana nastava vjeronauka kao izbornog predmeta u osnovnim i srednjim školama, prema ocjeni Ustavnog suda, sami po sebi nisu nesuglasni s Ustavom - rekli su ustavni suci i odbili pokrenuti postupak ocjene ustavnosti članka 13. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica.

Ovaj zakonski članak govori da će se na zahtjev roditelja ili skrbnika u vrtiće, osnovne i srednje škole uvesti nastava vjerskog odgoja. Smatrajući da je to neustavno jer je ustrojavanje nastave vjeronauka u školama i vrtićima protivno načelu odvojenosti vjerskih zajednica od države, Ustavnom sudu još su se 2010. godine obratili D. V. iz Pazina i I. V. L. iz Splita.

D. V. je u svojem zahtjevu za ocjenu ustavnosti rekao da država učenike mora “obrazovati o učenjima i vjerovanjima vjerskih zajednica isključivo sa znanstvenog, sociološkog pogleda na religiju, u smislu informiranja o karakteristikama učenja i vjerovanja pojedinih vjerskih zajednica” da bi sva djeca, neovisno o vjeroispovijesti, dobila široko obrazovanje o različitim religijama. Podnositelj zahtjeva smatra i da vjeronauk nije djelatnost vjerske zajednice da bi mogla imati podršku države koju predviđa Ustav.

Tijekom donošenja odluke Ustavni sud je zatražio i mišljenje Ministarstva znanosti i obrazovanja. Dobili su ga 5. veljače 2018. godine. Ministarstvo koje vodi Blaženka Divjak iz HNS-ove kvote ne nalazi ništa sporno u vjeronauku u vrtićima i školama.

Odbačen prijedlog za ocjenu ustavnosti

Ustavni sud odbacio je prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, takozvanog Škibolina zakona koji je podnio D. M. iz Zagreba.

Ovom odlukom Ustavni sud nije, međutim, ulazio u suštinu zakona koji je Sabor jednoglasno usvojio 2017. godine, a predstavlja spas za građane koji su se zadužili kod Raiffeisen štedionica.

Prijedlog za ocjenu ustavnosti odbačen je, obrazlažu ustavni suci, zato što “predlagatelj nije naveo ustavnopravno relevantne razloge zbog kojih bi trebalo pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporenih odredbi Zakona”.

Ovo, međutim, nije jedini prijedlog za ocjenu ustavnosti Škibolina zakona. Na Ustavnom sudu postoji obrazloženi prijedlog za test njegove ustavnosti, no odluku u povodu toga prijedloga Ustavni sud planira donijeti u ožujku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 01:27