U RALJAMA BIROKRACIJE

'Obnovu hotela vrijednu 30 mil. kuna blokirala je svađa vatrogasaca i konzervatora'

Ove bi godine hrvatski prihodi od turizma trebali premašiti osam milijardi eura, podatak je koji posljednjih dana učestalo ponavlja ministar turizma Anton Kliman.

Gradonačelnici i načelnici gradova i općina diljem Jadrana također trljaju ruke, zaposlenici državnog i javnog sektora na godišnjim odmorima također mogu biti zadovoljni, veći prihod od turizma znači i veći porez za proračun, odnosno nešto stabilniji izvor njihovih plaća. I doista, u Hrvatskoj nema poslovnog sektora oko kojeg će se sjatiti više užurbanog truda pa i nacionalnog oduševljenja ako rezultati rastu.

Međutim nekoliko slojeva ispod te površine za svaki se hotel u Hrvatskoj vodi rovovska bitka s administracijom i birokracijom, o čemu svjedoče stotine poduzetničkih priča.

Uobičajena priča

Ta rovovska bitka koju investitori u slobodnijem razgovoru prikazuju vrlo živopisno postala je već njihov uobičajeni način života. Rovinjska Maistra, turistički biznis Adris grupe koji je lani ostvario 928 milijuna kuna poslovnih prihoda uz 16 posto rasta u odnosu na godinu ranije te je treći po veličini turistički igrač na hrvatskoj sceni, u poslu je pripreme za gradnju novog hotela Park na mjestu starog u Rovinju da bi budućih 200-tinjak soba odjenuli u kategoriju od pet zvjezdica i povećali svoje kapacitete koji danas broje 11 hotela, osam naselja i šest kampova.

Otvorenje novog Parka planirano je za 2018. godinu, a u njega će uložiti 500 milijuna kuna.

Ukupno u turizam Maistra planira uložiti 1,7 milijardi kuna.

Kad Maistru službeno pitate kako teku pripreme za početak gradnje, uvijek poslovično optimistični poručit će da je sve pod kontrolom, problemi se rješavaju, gradnja će početi u listopadu ove godine, uglavnom krilatica glasi “Mi to možemo”.

I jesu, već više puta, sagradili, preuredili, otvorili i gostima popunili obnovljene, nanovo izgrađene hotele. Građevinski radovi na Loneu kasnili su dvije godine, a uz lani otvoreni butique hotel Adriatic vezana je i priča koja bi mogla postati legendom; riječ je o škurama na prozorima.

Sukob s konzervatorima

Izvor blizak kompaniji prepričava kako su konzervatori vrlo ozbiljno pristupili poslu i odredili da škure moraju biti drvene. Maistra se pokorila, a onda su na teren izašli djelatnici protupožarne zaštite i odlučno zabranili drvene škure te naredili aluminijske.

- Iz Maistre su ih pitali nisu li i oni i konzervatori iz iste firme - kaže sugovornik koji je sudjelovao u rađanju Adriatica.

Naime, konzervatori i protupožarna zaštita su dvije institucije države koje se brinu da sve bude u redu, no dali su oprečne naloge, a Maistra je morala sazvati i jedne i druge za stol te naći u šumi propisa način na koji bi se oni mogli dogovoriti. Poslovna logika bi nalagala da se državne institucije međusobno dogovore, a ne da investitor traži suglasje među njima.

- Škure su na kraju izvana drvene, a iznutra aluminijske, ali mjeseci su prošli dok se oko toga nismo uspjeli usuglasiti - govori nam sugovornik. No svaki je novi projekt novi izazov, a kad je na red došao Park, prepričava nam niz sugovornika što bliskih kompaniji, što državnim službama, na njemu su se susreli gotovo svi problemi koji uopće mogu zadesiti pripremu za gradnju jednog hotela.

“Točnije bi zapravo bilo reći da je projekt Parka u sebi sublimirao sve probleme koje jedna turistička investicija u Hrvatskoj uopće može imati i koje je bilo potrebno rješavati s preko desetak državnih institucija ili tvrtki”, ispričao nam je jedan izvor.

Za početak, bilo je potrebno riješiti problem s granicom pomorskog dobra. Dio zemljišta na kojem će se graditi hotel zatim je pod ingerencijom Hrvatskih šuma, što pak znači da je bilo potrebno razdvojiti javno dobro i definirati građevinsku parcelu. Ako već to sa sobom nije donijelo dovoljno komplikacija, uspostavilo se da je jedan dio zemljišta park-šuma pod nadležnošću Ministarstva zaštite okoliša i sa suženim mogućnostima zahvata u teren. Pojavile su se onda još dvije gradske parcele. Na jednu od njih upisala se država pa ušla u spor s Rovinjem - sve na štetu investitora koji je prošao cijelu birokratsku proceduru kako bi pribavio tabularnu ispravu nužnu za početak projekta dok se grad i država međusobno obračunavaju na sudu.

Taloženje problema

Projekt je dakle bio složen i zahtijevao suradnju s iznimno velikim brojem sudionika - što državnih što privatnih - a pomoć je Maistri ovdje dala Agencija za investicije i konkurentnost koja joj je pomagala u komunikaciji s tijelima državne uprave. Među prvima, problem je nastao već kod pomorskog dobra koje se jednim malim dijelom preklapa s parcelom na kojoj će niknuti novi hotel. Osim Maistre, zainteresirana strana je nautička marina iz lanca ACI i država.

- Bilo je potrebno promijeniti granicu pomorskog dobra, ali to se rješava, trajalo je nekoliko mjeseci jer su se sve tri strane koje žele gradnju hotela morale dogovoriti - kaže izvor blizak Maistri. Nešto dulje i kompliciranije bilo je raspetljavanje čvora na malom dijelu parcele koja je formalno društveno vlasništvo, a pravo korištenja ima danas nepostojeća tvrtka Jadranturist, jedno od poduzeća koje je Adris Grupa kupila početkom milenija pa je potom nastala Maistra.

Kontradiktorne uloge

- Tu smo imali situaciju u kojoj su svi sa svima u sporu na sudu, Grad Rovinj s državom, tvrtka s državom, a proces na sudu traje i nemoguće ga je riješiti ako se netko nečega ne odrekne. Situacija je naslijeđena iz 80-ih godina prošlog stoljeća i kada duboko uđete u problem, onda kao investitor čak i razumijete razloge zbog kojih se ni država ni grad ne mogu ničega odreći, a sudovi su vezani dugotrajnim postupcima zbog nedovoljno definirane pravne regulative i čestih izmjena propisa. Kao investitor, mi čekamo s novcem da kupimo taj dio parcele, ali dok sporovi traju zapravo ne znate kome ga trebate platiti, no i taj se problem privodi kraju - priča jedan od uključenih sudionika.

I tako, Park će se, uvjeravaju u Rovinju, graditi. No tu je riječ o Adris Grupi iz Rovinja i njezinoj Maistri, domaćem investitoru koji gradi novi hotel u gradu kojem je sjedište kompanije. Nekom stranom investitoru kakvih Hrvatska treba više, do hrvatske obale stalo mu je kao i do svake druge pa je potpuno razumljivo da će nekoliko puta razmisliti o tome jesu li spremni upustiti se u rovovsku bitku. U slučaju Maistre, u toj bitci na neki način administracija sudjeluje na strani investitora. Za mandata Milanovićeve Vlade hotel Park je uvršten na listu strateških investicijskih projekata jer se jedino tako mogla ubrzati procedura rješavanja problema, a tehnički ministar Kliman im je također pomogao. Domaći su investitori navikli i ne sviđa im se gubitak vremena i novca na često bizarne probleme, no što s novima i stranim? Zaslužuju li ipak svi bolje i tko će im to i kada omogućiti?

Tema je posebno važna s obzirom na to da stručnjaci predviđaju kako bi Hrvatska, zbog geopolitičkih razloga, u sljedećih godinu i pol, ne prokocka li priliku, mogla privući više od pola milijarde eura ulaganja upravo u turistički sektor.

Za to su zainteresirani i domaći i strani građevinci, prvenstveno zbog geopolitičke situacije i sigurnosnog problema koji je mnoge investitore okrenuo od nekih dosad sigurnih zona za ulaganje te ih okrenuo prema Hrvatskoj.

Glavni dobitnici

Predviđanja su da bi Hrvatska ove godine svakako trebala isplivati kao jedan od dobitnika turističke sezone sa znakovitim rastom prihoda, a dobar dio Europe bilježit će loše rezultate zbog terorističkih prijetnji i loše sigurnosne situacije.

Za sljedeću godinu najavljeno je otvaranje 50 novih hotela. Od šest turističkih projekata na listi strateških, ovu titulu još nije dobio ni jedan iako su investicije vrednije od 2,5 milijardi kune, a trebale bi zaposliti 1200 radnika. Njihova sudbina, nažalost, ovisi o 55.000 sigurnih državnih činovnika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 10:54