NA 517. MJESTU

OBJAVLJENA NOVA RANG LISTA SVJETSKIH SVEUČILIŠTA Zagrebačko među 2,6 posto najboljih svjetskih sveučilišta

Ilustracija
 Ranko Šuvar / CROPIX

Centar za rangiranje svjetskih sveučilišta (CWUR) objavio je rezultate rangiranja sveučilišta za 2020. i svrstao Sveučilište u Zagrebu na 517. mjesto, čime ono spada u 2,6 posto najboljih svjetskih sveučilišta, priopćeno je u petak sa zagrebačkog Sveučilišta.

Pored Sveučilišta u Zagrebu na CWUR (Center for World University Rankings) listi našlo se i Sveučilište u Splitu koje je zauzelo 763. mjesto.

Različita globalna rangiranja sveučilišta uzimaju različite kriterije i indikatore u metodologiji analize izvrsnosti i uspješnosti visokoobrazovnih institucija.

Tako npr. Round University Ranking (na kojem je Sveučilište u Zagrebu zauzelo 581. mjesto), među ostalim indikatorima, analizira i produktivnost znanstvenika po kriteriju broja radova u odnosu na financiranje. U odnosu na ovaj indikator, Sveučilište u Zagrebu je na vrlo visokom 79. mjestu na svijetu, dodaju iz Sveučilišta.

CWUR u analizi svjetskih visokoobrazovnih institucija koristi metodologiju koja se temelji na nekoliko glavnih indikatora. Kvaliteta obrazovanja mjeri se brojem bivših sveučilišnih studenata koji su osvojili visoka akademska priznanja u odnosu na veličinu sveučilišta, a zaposlenost bivših studenata (alumna) mjeri se njihovim brojem na najvišim rukovodećim pozicijama u najvećim svjetskim kompanijama u odnosu na veličinu sveučilišta.

Nadalje, dodaje se u priopćenju, metodologija u obzir uzima broj akademskih zaposlenika koji su osvojili velika akademska priznanja. Učinkovitost istraživanja mjeri se kroz ukupan broj istraživačkih radova, broj članaka objavljenih u visokokvalitetnim publikacijama i kroz analizu njihovog utjecaja, te uzimanjem u obzir broja navoda visoko citiranih istraživačkih radova.

Hrvatska sveučilišta djeluju u kompleksnom okruženju budući da Hrvatska za istraživanje i razvoj izdvaja samo 0,86% BDP-a, čime spada među najslabije zemlje u EU, ističu sa zagrebačkog Sveučilišta. Istovremeno, Njemačka za istraživanje i razvoj izdvaja 3,02% BDP-a, Austrija 3,16%, SAD 2,79%, a Južna Koreja čak 4,55% svoga BDP-a.

Budući da su kvaliteta i financiranje povezani, niska ulaganja u istraživački rad sigurno nepovoljno utječu i na pozicioniranje hrvatskih sveučilišta na globalnim rang-listama.

Trenutni sustav financira temeljni znanstveni rad s otprilike 11.000 kuna po znanstveniku godišnje, što nije dovoljno da se objavi jedan znanstveni članak u

otvorenom pristupu u prosječnom časopisu, a pogotovo nije adekvatno za financiranje znanstvenoga rada, ocjenjuju sa zagrebačkog Sveučilišta.

Također podsjećaju da svjetska pandemija Covida-19 tijekom proteklih nekoliko mjeseci, kao i potres sa čijim se posljedicama suočava Sveučilište u Zagrebu, posebno u smislu infrastrukturnih oštećenja, predstavljaju do sada neviđen izazov za održavanje i unapređenje kvalitete znanstvenoga i istraživačkoga rada.

"Stoga je nužna integrirana podrška svih dionika sustava, od investiranja u infrastrukturnu obnovu te strateškoga razvojno orijentiranoga financiranja znanosti i visokoga obrazovanja, do jasnoga i na podacima utemeljenoga promoviranja kvalitete svih hrvatskih sveučilišta, pa tako i Sveučilišta u Zagrebu", navela je glasnogovornica zagrebačkog Sveučilište dr. Tamara Dagen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 03:17