"Naoružane paramilitarne skupine pokušavaju preuzeti vlast u Hrvatskoj." Rekao je to prije nekoliko dana premijer Andrej Plenković nakon što je policija kod maloljetnog prosvjednika, simpatizera kontroverznog Marka Franciškovića protiv kojega se vodi kazneni postupak zbog poticanja na terorizam, pronašla Molotovljeve koktele koje je, prema sumnjama policije, mladić htio upotrijebiti na prosvjedu.
Postoje li u Hrvatskoj paramilitarne organizacije i što taj izraz uopće znači? Usprkos vrlo širokom spektru organizacijskih struktura koje se mogu podvesti pod taj pojam, izraz paramilitarno najčešće se upotrebljava kako bi se opisalo organizirane skupine koje svojim obilježjima podsjećaju ili imitiraju vojnu organizaciju, premda to nisu. Osnovna razlika leži u tome što je vojska sastavni dio državnog aparata.
Šarolika praksa
"Paravojna je organizacija ona čije su strukture, taktike, subkultura i (često) funkcija slične onima u profesionalnoj vojsci, ali nisu dio službenih i legitimnih oružanih snaga države", kaže Oxfordski rječnik. Naravno, primjeri iz prakse jako su šaroliki te je gotovo nemoguće naći one koje bi imale baš sva navedena obilježja, dakle - variraju od slučaja do slučaja. Paramilitarne organizacije ne moraju biti nužno suprotstavljene vlasti, nego mogu biti "dodatak" službenoj vojsci. Takve paramilitarne organizacije obično osniva i sama država. Međutim, u demokracijama zapadnog tipa, odnosno u onome što volimo zvati uređenim zemljama, karakteristično je postojanje jasnog razgraničenja između takvih "paravojnih" skupina i regularnih elemenata državnog aparata.
Osim za države Trećeg svijeta gdje se izraz paravojska koristi najviše za vojne grupacije koje niti jedna službena institucija ne priznaje, postojanje paravojski u zapadnom svijetu pojava je koju se često povezivalo sa SAD-om. Tamošnji sustav shvaćanja potpune slobode pojedinca od države vjerojatno je razlog tome. Premda neke od njih imaju i stoljetnu tradiciju, nisu rijetke situacije u kojima te skupine dolaze u sukob sa zakonom te čak čine terorističke akte. Na području Starog kontinenta pak, zbog specifičnosti nacionalnih država, takve organizacije često se gledaju kroz prizmu vjerojatno najstrašnijeg pokreta u novijoj povijesti - Hitlerova nacizma. Jedna od glavnih karakteristika nacističkog pokreta bila je ta da su, premda su bili politička stranka, imali i svoje "oružano krilo", odnosno paravojsku.
Ulijevaju strah
U novije je vrijeme pojava takvih paravojnih formacija zabilježena u Njemačkoj gdje je otkriveno da se članovi pojedinih ekstremno desnih stranaka naoružavaju oružjem kupljenim na crnom tržištu. U Mađarskoj se prije desetak godina pojavila Mađarska garda koju se povezuje s ekstremno desnom strankom Jobbik. Nedavni primjer imali smo i u susjednoj Sloveniji gdje se tzv. Štajerska straža našla na udaru slovenske policije zbog podrivanja ustavnog poretka. U Hrvatskoj smo, pak, imali sličnu pojavu prije nekoliko godina kada je političar Branimir Glavaš, kojemu se sudi zbog ratnih zločina, osnovao Slavonsku sokolsku gardu koja se 2015. postrojila pred Hrvatskim saborom. Mladići i djevojke postrojili su se u crnim vojnim uniformama, a u Slavoniji su trebali dobiti i poligon za vojnu obuku.
I dio ljudi okupljen oko Franciškovića, na koje se Plenković očito referirao, također pokazuje tendencije formiranja nekih skupina s vojnim obilježjima - odijevanje odora, postrojavanje, spremnost na borbu protiv "nekog" neprijatelja i slično. Međutim, koliko god je teško zamisliti da će takve skupine učiniti bilo što politički značajno, uvijek ostaje ono zbog čega su zaista osnovane, a to je stvaranje dojma. Svim tim skupinama diljem svijeta, koliko god različite bile, zajedničko je jedno - one ulijevaju strah.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....