Novogodišnji intervju: 'Ne treba nam tehnička Vlada. Stanje u Hrvatskoj još nije dramatično!'

Predsjednik Ivo Josipović otkrio je kako se osjećao na božićnoj misi dok je kardinal Bozanić sipao kritike, a analizirao je i aktualnu situaciju.

Na kraju smo jedne vrlo teške godine. Ekonomski su pokazatelji jako loši, a ministri redom najavljuju da će iduća godina biti još gora. Što može biti sidro nekakve nade u 2013.?

- Da, i sam slušam ministre kako govore da će biti strašno. Ali, njihov je posao da ne bude tako. Nadam se da će učiniti sve da preokrenu nepovoljne trendove. Mislim da su novi propisi koji se tiču poticanja investicija kao ideja vrlo dobri. Samo ih treba provesti. Nažalost, iskustvo nas uči da birokracija uspijeva uništiti i najbolja rješenja. Nužno je hitno maksimalno liberalizirati uvjete poslovanja i demobilizirati ogromnu štednju građana, odnosno potaknuti banke na povoljno financiranje i maloga gospodarstva. Važno je razumjeti da nam zaista predstoji borba doslovce za svako radno mjesto. Mnogo se govori o velikim investicijama, ali mora biti jasno: i malo gospodarstvo ima velik potencijal, svatko tko zaposli sebe i možda još nekoga učinio je ogromnu stvar.

Kažete: čuvanje svakoga radnog mjesta. Evo, maloprije mi je jedan taksist ispričao svoj slučaj: imao je malu tvrtku koja je propala jer od države nije mogao naplatiti odrađeni posao, a svoje je dugove prema državi morao podmiriti. Kad je tražio prebijanje dugova, poreznici su ga, rekao je, ismijali.

- Već sam nekoliko puta tražio rješavanje tog problema. Ministri financija se mijenjaju i svaki me uvjerava da oni to ne rade. Ali nije istina. Očito je da država i dalje ne dopušta prebijanje dugova, nego blokira posrnule poduzetnike i tjera ih u stečaj.

To govori o dosta nonšalantnom odnosu Vlade prema dramatičnim ekonomskim pokazateljima: gospodarstvo i kreditni rejting padaju, nezaposlenost i siromaštvo rastu, a premijer i ministri plediraju za strpljenje. Možda bi u ustroju i radu Vlade trebalo nešto mijenjati?

- Ne znam može li se Vladin odnos prema zaista ozbiljnim problemima države smatrati nonšalantnim. Ali znam da postoji određena podjela nadležnosti. Nije na predsjedniku da se bavi premijerovim poslovima. No, smatram da je podizanje efikasnosti u pojedinim resorima nužnost. Osobno bih, da mogu odlučivati, maksimalno relaksirao ili ukinuo neke, mislim, pretjerano stroge propise koji se odnose na male poduzetnike. Da naše inspekcije odu na Manhattan, pola bi lokala odmah zatvorile.

Odnosi s Vladom

Kakva vam je komunikacija s Vladom? Politički kuloari šuškaju da je došlo do određenog zahlađenja odnosa zbog navodne premijerove sklonosti da se način izbora predsjednika države u dogledno vrijeme promijeni, odnosno da se umjesto izravnog izbora uvede izglasavanje u Saboru?

- Moja je komunikacija i suradnja s premijerom Milanovićem i njegovom Vladom jako dobra. A što se tiče modela izbora predsjednika Republike, nisam čuo da je bilo službenih inicijativa za njegovu promjenu.

Neslužbenih?

- Čuo sam neke glasine, kakve valjda dopiru i do medija. Ali, mislim da bi promjena načina izbora predsjednika bila korak unazad za našu demokraciju i državni sustav. Osim što građani - to je moje iskustvo - preferiraju sadašnji model, predsjednik Republike s legitimitetom jedinog neposredno izabranog državnog dužnosnika posjeduje autoritet koji mu osigurava poziciju svojevrsnog korektiva unutar državne vlasti. Izborom u Saboru, posebno ako bi izostala neka posebna procedura, kakva, na primjer, postoji u Njemačkoj, Hrvatska bi proizvela kriptopredsjednički sustav. Dobili bismo premijera i Vladu koji bi u svojim rukama koncentrirali svu vlast i moć u državi, premda nisu direktno, neposredno birani.

Vidim da je argumentacija protiv promjene načina izbora predsjednika već spremna. Ali, kako vidite ulogu šefa države u aktualnoj, očito kriznoj situaciji? S raznih se strana čuju mišljenja da bi se, s obzirom na to da je situacija u zemlji teška, a kabinet ne funkcionira na zadovoljavajući način, predsjednik trebao pojaviti kao nositelj određenih inicijativa za rekonstruiranje Vlade?

- Nije pametno ni dobro špekulirati neustavnim rješenjima. Nema nikakvih ustavnih mogućnosti za takav scenarij. Predsjednik nema nikakvu mogućnost da raspusti Vladu, niti bi je bilo kakvim stvaranjem koalicije ispod stola trebao podrivati. Neću se tako ponašati, jer smatram da bi to predstavljalo izigravanje duha Ustava. Moje je da potičem Vladu, pohvalama, kritikama, kako bi što bolje funkcionirala. Dobar oblik suradnje bio je odlazak u Katar, gdje smo napravili potencijalno velik posao.

Neki ekonomisti tvrde da će razvoj situacije u Hrvatskoj kao neizbježnu nametnuti potrebu formiranja neke vrste tehničke Vlade, kako se to već dogodilo u nekim ekonomski vrlo problematičnim zemljama?

- U ovom trenutku mislim da nema ni potrebe ni mogućnosti za formiranje tehničke Vlade. Situacija u Hrvatskoj još nije tako dramatična kako je to bila u državama koje su posegnule za takvim rješenjem. Osim toga, takav scenarij - ako bi do njega ikada i došlo - mora proizaći iz parlamentarne situacije.

Spomenuli ste Katar. Po medijima se upravo spekulira o mogućnosti da se zatvorska kazna za sada već bivšega potpredsjednika Vlade Radimira Čačića, koji je s vama bio u tom posjetu, modificira ili eskivira, pa se u tom kontekstu spominje i varijanta vašeg angažmana u obliku predsjedničkog pomilovanja?

- Takva nagađanja gospodinu Čačiću samo otežavaju situaciju. Jer, teško je očekivati da bi neka država služenje kazne prepustila drugoj državi ako bi unaprijed bilo jasno da se njeno izvršenje kani izbjeći. Treba pustiti pravosuđe da napravi ono što mu je prema zakonu i međunarodnim sporazumima zadaća. A kad je riječ o pomilovanju, gospodin Čačić u tom pogledu ne može imati ni bolji ni gori status od svih drugih koji ga zatraže.

Čačićev povratak

Dosta se nagađa i o mogućnosti Čačićeva povratka u Vladu?

- Sasvim sigurno, dok se kazna ne odsluži, gospodin Čačić faktički ne može biti u politici. Nakon toga vladajuća koalicija može razmatrati sve opcije, pa i mogućnost njegova povratka u Vladu. Stručni bi aspekti možda govorili u prilog tom rješenju, ali Vlada mora procijeniti i njegovu političku dimenziju, uključujući i odnos javnosti prema takvoj kombinaciji.

Premda je ekonomski i socijalno situacija u državi vrlo ozbiljna, kao najveći problem nametnula se, zapravo, marginalna tema uvođenja zdravstvenog odgoja u škole.

- Prvo moram reći da podržavam uvođenje zdravstvenog odgoja. Ali nisam siguran da je Vladina komunikacijska strategija u tom slučaju bila primjerena. Bojim se da je u pripremi bilo nespretnosti i netransparentnosti. Da je građanima bolje razjašnjen sadržaj toga predmeta, kao i neki drugi aspekti problema, vjerojatno bi nezadovoljnih ili zbunjenih roditelja bilo mnogo manje.

Različiti stavovi

1 Vaš savjetnik, odnosno povjerenik - ne znam baš koja je razlika između savjetnika i povjerenika - Stjepo Bartulica, kao praktični vjernik, blizak Kaptolu, javno je iznio drukčiji stav: po njemu, predviđeni je spolni aspekt zdravstvenog odgoja neprihvatljiv.

- Savjetnik je u pravilu profesionalno angažiran i ima veće ovlasti, dok su povjerenici mahom vanjski suradnici. Moja savjetnica za odnose s vjerskim zajednicama, profesorica Ankica Marinović, koautorica je možda i najpotpunije naše knjige o vjerskim zajednicama, a gospodin Bartulica, povjerenik, dominantno je vezan za problematiku Katoličke crkve. Angažirao sam ga upravo zato što se svjetonazorski jako razlikujemo. Kad su ga pozvali na televiziju da govori o zdravstvenom odgoju, rekao sam mu da ode i kaže svoj stav. Ja s tim nemam nikakav problem. U ovom uredu potičemo neuniformnost razmišljanja. I moj savjetnik Tatalović misli o izboru manjinskih zastupnika nešto drukčije od mene. Volim oko sebe imati pametne ljude različitog mišljenja, pomažu mi kritički promišljati.

Kako objasniti da se tema masturbacije u mladenačkoj dobi, a takvi su po prilici i ostali sporni dijelovi zdravstvenog odgoja, u Hrvatskoj toliko izdramatizirala i pretvorila u možda dosad najžešći sukob Crkve i državne vlasti?

- S jedne strane, očito je da tema nekima nije marginalna. Razumijem da je roditeljima jako važno što će im djeca učiti. Osobno želim da moje dijete bude maksimalno informirano i spremno za život. Neki drugi roditelji misle nešto drukčije, što također treba uvažavati. Ali i tu, naravno, postoje određeni limiti. Ne može roditelj svome djetetu, na primjer, braniti da u školi uči o Darwinu.

S druge strane, vjerojatno je na ovoj temi došlo do određene sublimacije nezadovoljstva jednog dijela društvenog spektra, nekog opozicijskog duha. No, nemam ništa protiv debate i polemike. Dapače, mislim da u našem društvu takvog javnog raspravljanja, bistrenja stvari jako nedostaje. Crkva se ima pravo izjašnjavati o svim mogućim problemima u državi i društvu, kao što to svakodnevno rade i drugi dijelovi civilne scene.

Smatrate legitimnim i žestoke ocjene koje je izrekao kardinal Bozanić?

- Apsolutno. I drugi subjekti civilnog društva znaju vrlo agresivno zagovarati svoje stavove a da pritom ne izlaze iz okvira demokracije. Nije dobro bilo koga isključivati ni limitirati. Moje mi iskustvo iz kampanje govori da će ljudi jako dobro prepoznati i kazniti onoga tko pretjera. A o tome je li kardinal Bozanić u ovoj stvari nastupao primjereno ili nije trebaju ponajprije suditi katolički vjernici.

Božićna misa

Zajedno s premijerom Milanovićem bili ste na božićnoj misi, kad vas je kardinal Bozanić počastio žestokom jezikovom juhom. Kako ste se osjećali slušajući ga?

- Slušao sam čovjeka koji o jednom problemu misli drugačije od mene. Nisam s tim imao nikakav problem. Ako kardinal smatra da je božićna misa prigoda za takvu vrstu retorike, ja tu nemam što prigovoriti. Najvažnije je kako će vjernici to ocijeniti. Na televiziji smo vidjeli da su neki na izlasku iz katedrale bili kritični: rekli su da se možda i nije trebalo tako polemizirati s vlašću.

Je li točno da ste nakon mise na druženju kod kardinala Bozanića bili sami, odnosno da vam se u biskupskom dvoru nije pridružio premijer?

- Točno je da sam sa suprugom i savjetnicima bio nakon mise na kavi kod kardinala. Bio je i nuncij. Ali je isto tako točno da mi je nekoliko dana prije premijer Milanović najavio kako nam se neće moći pridružiti. Dakle, njegov nedolazak nije bio izazvan govorom kardinala Bozanića.

I što vam je na kavi rekao kardinal?

- Malo smo ležernije i vrlo konstruktivno raspravljali o zdravstvenom odgoju, o tome bi li ga trebalo tretirati kao izborni predmet. To bi možda bilo rješenje da je program zdravstvenog odgoja koncipiran svjetonazorski. Ali, mislim da nije! Program nije svjetonazorski zadan, niti dezavuira vjerska načela i etiku koju Katolička ili neka druga crkva zagovaraju. No, o tome treba razgovarati, otklanjati strahove ljudi, prihvaćati opravdane primjedbe. Sigurno je da Vlada treba saslušati sve zainteresirane segmente društva, a učiniti ono što smatra najboljim. Mandat da upravlja državom u njenim je rukama.