PLAN ZA PRODAJU

NOVI VAL PRIVATIZACIJE DRŽAVNIH TVRTKI Vlada želi prodati 25 posto Pošte i cijeli HPB

Iako su ranije odustali od prodaje, Hrvatska poštanska banka ponovno će se dati u ponudu, a na jesen kreće nova potraga za kupcem Croatia Airlinesa i HŽ Carga
Supetar, 290614.Predsjednik vlade RH Zoran Milanovic posjetio je grad Supetar koji na blagdan Sv. Petra i Pavla slavi dan grada. Tom prigodom se i odrzala svecana sjednica gradskog vijeca na kojoj su dodjeljene nagrade i povelje grada Supetra.Na fotografiji: Premijer Zoran Milanovic daje izjavu za medije ispred hotela Osava.Foto: Bozidar Vukicevic / CROPIX
 Božidar Vukičević / CROPIX

Hrvatska pošta (HP) mogla bi biti sljedeće veliko državno poduzeće u koje će Vlada pokušati “uvući” privatni kapital. Kako doznajemo, nakon što je zapela privatizacija niza velikih tvrtki, a Vlada se našla na udaru kritika iz Bruxellesa zbog nepostojanja jasne privatizacijske agende, u Banskim dvorima razmatraju i mogućnost dokapitalizacije HP-a u sljedećoj godini, nakon koje bi strateški partner imao do četvrtine vlasničkog udjela, a sama tvrtka dobila bi novac potreban za daljnji razvoj.

- Postoji mogućnost da krenemo u dokapitalizaciju HP-a, pri čemu bismo strateškom partneru prepustili do 25 posto dionica, ali nikakve odluke o tome još nema. Zbog javnog značaja, HP dijelom mora ostati u rukama države - rekao nam je izvor iz Vlade.

Nakon što su krajem prošle godine odustali od prodaje Hrvatske poštanske banke (HPB), u Vladi, otkrivaju naši sugovornici, ponovno ramatraju i mogućnost privatizacije te banke. No, kada i kako bi se to moglo dogoditi, zasad ostaje nepoznanica.

Od privatizacije se ne odustaje ni kada je riječ o HŽ Cargu i Croatia Airlinesu.

Za nacionalnog bi avioprijevoznika, kako doznajemo, već u rujnu mogao biti raspisan natječaj za izbor savjetnika za privatizaciju, a u Vladi očekuju da će on “dovući” i kupca.

Ključni dokument

HP, HPB, HŽ Cargo i Croatia Airlines samo su neke od tvrtki koje država, na ovaj ili onaj način, želi ponuditi ulagačima. Većinu njih, uostalom, već je i pokušala privatizirati, no ti su pokušaji urodili neuspjehom. Hoće li ovaj put imati više sreće, ovisit će o nizu faktora.

Ipak, jedno je sigurno: nakon što nas je EU uključio u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), Hrvatska mora ubrzati i privatizacijske procese.

U Vladinim službama zato sada i kroje plan privatizacije za sljedeću godinu. Kada bude gotov, iz tog će dokumenta biti jasnije što i na koji način te po kojim uvjetima u 2015. ide “na bubanj”.

Iako je stanje u državnoj blagajni teško, razloge ubrzanja privatizacije ekonomisti ne vide samo u prenapregnutim javnim financijama.

Ulazak privatnog kapitala u državne tvrtke, ističe Zrinka Živković Matijević, makroekonomistica Raiffeisena, potreban je i zbog njihova restrukturiranja te zbog jačanja hrvatskoga gospodarstva u cjelini. - U hrvatskom gospodarstvu prevelik je značaj i utjecaj države. To nije njen posao - ocjenjuje Zrinka Živković Matijević.

- Privatizacija ili pronalaženje starteškog partnera trebalo bi koristiti samim poduzećima, jer će to dovesti do njihova restrukturiranja, kao i javnim financijama, jer će oslabiti pritisak na državni proračun, ali i ekonomiji u cjelini, jer se time utječe na povećanje učinkovitosti i konkurentnosti - zaključuje Živković Matijević.

Prvo manjinski udjeli

Iako plan privatizacije za sljedeću godinu još nije gotov, već sada je izgledno da će se država ponajprije pokušati riješiti manjinskih vlasničkih udjela, koje ima u velikom broju tvrtki.

S manjinskim, a ponegdje i samo simboličnim vlasničkim udjelima država ne može bitnije utjecati na poslovanje tvrtke. Zato se već godinama najavljuje njihova prodaja.

Kupci se, međutim, traže i za tvrtke u kojima je država većinski vlasnik. Naime, ulagača već traže, ili bi ga, ako je suditi prema najavama iz Vladinih krugova, uskoro trebali potražiti Jadroplov, Luka Vukovar, Luka Rijeka i ACI, te pojedine tvrtke vezane uz HŽ Cargo i HŽ Infrastrukturu, poput Pružnih građevina i RŽV-a Čakovec.

Pritom je sudbina nekih od tih tvrtki “čista” prodaja, dok se kod drugih radi o dokapitalizaciji, kojom strateški partner u tvrtku unosi svjež novac, a država smanjuje svoj vlasnički udio.

Vlada nastavlja privatizaciju i Imunološkog zavoda, koji se na prijelazu iz prošle u ovu godinu našao na samom rubu opstanka. Nakon što je propao pokušaj pronalaženja strateškog partnera, Petrokemija ide u dokapitalizaciju u režiji države i mirovinskih fondova.

Nužna rekonstrukcija

Naličje očekivanog privatizacijskog “tsunamija” u Hrvatskoj, ovaj put pod paskom eurokrata, bit će daljnji rast broja nezaposlenih, i to u uvjetima kada već imamo jednu od najviših stopa nezaposlenosti u EU.

Državne su tvrtke, naime, godinama služile za zbrinjavanje kadrova, a privatni vlasnik ili suvlasnik teško da će tolerirati takvu praksu.

- Naravno da bi restrukturiranje u državnim tvrtkama moglo proizvesti i višak zaposlenih, koji će trebati ili zbrinuti ili prekvalificirati. To je trošak reformi. No, na državi je da, uz reformu velikih javnih sustava, istodobno stvori poticajno poslovno okruženje koje će onda generirati zapošljavanje - poručuje Zrinka Živković Matijević.

EU nas tjera da provedemo vlastite odluke

U sjedištu Europske komisije kažu da je sasvim prirodno da od Hrvatske traže detaljan plan privatizacije nekih poduzeća u državnom vlasništvu, kao i bolji i transparentniji način upravljanja takvim poduzećima, o čemu je jučer pisao Jutarnji list. Podsjećaju da to nisu nikakvi pritisci Bruxellesa na Zagreb, već samo nastavak konzultacija u okviru postupka prekomjernog deficita i u okviru preporuka koje je Komisija dala Hrvatskoj.

“Postupak prekomjernog deficita u kojem je Hrvatska nije samo za ovu godinu, već će se cilj spuštanja tog deficita na prihvatljivu razinu (ispod 3 posto BDP-a) postići u tri godine. Kako smo utvrdili da je Hrvatska poduzela mjere za postizanje cilja za prvu godinu, postupak je stavljen u mirovanje i za ovu godinu prema Hrvatskoj neće biti nikakvih dodatnih zahtjeva”, podsjećaju naši izvori u EU, ali dodaju da su već procjene za sljedeći godinu loše te da, ako ne poduzme dodatne mjere koje bi trebalo uključiti u proračun za sljedeću godinu, Hrvatska riskira da ciljeve za 2015. iz postupka prekomjernog deficita neće postići.

Pitanje privatizacije nekih javnih ili državnih poduzeća nije samo najavljena mjera iz postupka prekomjernog deficita. Stanjem u javnim poduzećima i načinima na kojima se njima upravlja EU nije zadovoljan. EU je ranije kritizirao Hrvatsku i za loše vođenje javnih poduzeća. Sada traži da predstavi detaljni plan za upravljanje javnom imovinom, osiguranja da se poduzećima pod nadzorom države upravlja na transparentan i odgovoran način, a posebice treba ojačati zahtjeve osposobljenosti za članove uprave i nadzornih odbora koje predlaže država te uvesti javni registar imenovanja. Privatizacija je nešto o čemu Hrvatska sama odlučuje, a ako je već odlučila, onda EU legitimno traži od nje strategiju kako će to provesti. (Augustin Palokaj)

12 aduta hrvatske privatizacije

Tvrtke koje bi mogle/ trebale u dokapitalizaciju (ili bi se trebala kombinirati prodaja i dokapitalizacija):

1. Hrvatska pošta

2. Jadroplov

3. Luka Rijeka

4. ACI

5. Imunološki zavod

6. Petrokemija*

* Dokapitalizaciju Petrokemije sada provode država i mirovinski fondovi, ali ne odustaje se od pronalaska strateškog partnera

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 14:51