NOVI USTAV Predsjednik RH imat će pravo veta na zakone?

Skupina ustavno -pravnih stručnjaka koje je u proljeće ove godine okupio predsjednik Ivo Josipović sa zadaćom da napišu tekst novog hrvatskog Ustava posao za kojeg su angažirani privode kraju. "Imali smo radno ljeto, intenzivno međusobno komuniciramo, a tijekom ljeta imali smo tri dugačka sastanka s predsjednikom Josipovićem u njegovu uredu: jedan u srpnju i dva u kolovozu. Predsjednik Josipović i sam sudjeluje u nastanku novog ustavnog teksta i vodi radnu skupinu . Ustavni tekst je pri samom kraju, preostalo je usuglašavanje oko nekoliko važnih pitanja za koja smo ponudili po dva rješenja i treba se odlučiti za neko od njih", kazao nam je jedan od članova radne skupine.

Škrti detalji izmjena

Više ustavno pravnih stručnjaka iz predsjednikove stručne skupine s katedri za ustavno pravo zagrebačkog, osječkoga, splitskog i riječkgo pravnog fakulteta s kojima smo razgovarali ne žele iznositi detalje nacrta novog Ustava, pogotovo ne pod svojim imenom. Predsjednik Josipović inzistirao je da on odredi trenutak kad će ga predstaviti javnosti. Josipović, će kažu nam članovi radne skupine, također odlučiti hoće li prije održavanja predsjedničkih izbora predstaviti čitav tekst nacrta novog Ustava, ili samo njegove dijelove. Josipovićeva je namjera, tvrde stručnjaci, da se o usvajanju novog Ustava odlučuje nakon predsjedničkih izbora, ako uspije dobiti i drugi mandat.

Iz škrtih informacija dobivenih od više autora nacrta novog Ustava doznali smo nekoliko zanimljivih detalja. Nacrtom novog Ustava definira se izborni model po kojem bi građani birali svoje predstavnike u Sabor, a koji predviđa promjenu sadašnjeg čistog razmjernog sustava. Sadašnji Ustav, podsjetimo ne definira izborni model, već njegovo definiranje prepušta Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor. U sadašnjoj još uvijek radnoj verziji nacrta Ustava, članovi stručne radne skupine ponudili su dva izborna modela od kojih će predsjednik Josipović kao inicijator izrade novog ustavnog teksta odabrati jedan.

Modeli glasovanja

Prvi model predviđa preferencijalni sustav glasovanja, sličan onome po kojem su birani hrvatski zastupnici u europski parlament, a prema kojem političke stranke nude listu kandidata, a birači na listi zaokružuju ona imena koja bi željeli vidjeti u Saboru. Drugi prijedlog je uvođenje mješovitog izbornog modela prema kojem bi se polovica zastupnika u Saboru birala po razmjernom sustavu kao i do sad, a polovica po većinskim izbornom sustavu ( glasalo bi se izravno za kandidate u izbornim jedinicama). Novim ustavnim tekstom, međutim, ne predviđa se smanjenje izbornog praga, već on i dalje ostaje 5 posto.

U nacrtu novog Ustava kako neslužbeno doznajemo predviđen je i novi teritorijalni ustroj Hrvatske u kojem se ukidaju županije, a Hrvatska se administrativno dijeli na pet regija. Broj i nadležnost općina i gradova, uredit će se posebnim Zakonom.

Ovlasti šefa države

Nacrtom novog Ustava u stanovitoj se mjeri, tvrde naši sugovornici, jačaju i ovlasti predsjednika države u sferi donošenja zakona. Na stolu su, kako doznajemo dva moguća rješenja: prema jednom predsjednik države bi dobio pravo veta na zakone koje Sabor izglasa, tj imao bi ih pravo vratiti Saboru na ponovno izglasavanje. Po drugom alternativnom rješenju, u slučaju kad predsjednik Republike zatraži ocjenu ustavnosti zakona kojeg mu je Sabor poslao na potpis, predsjednikova zahtjev bi imao karakter ustavnog prioriteta.

Pitanje referenduma

Nacrtom novog Ustava preciznije se regulira i pitanje referenduma. Propisuje se set pitanja koja ne mogu biti predmet referendumskog odlučivanja poput ustavom i međunarodnim ugovorima zajamčenih ljudskih prava, pitanja iz sfere obrane i nacionalne sigurnosti ili državnog proračuna.

Predsjednik Josipović, međutim, ne može sam zatražiti raspisivanje referenduma o novom Ustavu. Da bi to mogao, potreban mu je supotpis predsjednika Vlade, a to je malo vjerojatno da će premijer, bio to Zoran Milanović, ili netko drugi, pristati da se kod donošenja tako važnog akta, zaobilazi Sabor. U slučaju da mu premijer odbije dati suglasnost za raspisivanje referenduma o predloženom novom Ustavu, Predsjednik Josipović može građanima prepustiti da prikupe deset posto potpisa.