NOVI PLAN HNB-a I VLADE ZA SPAS RADNIH MJESTA Tvrtkama stižu 3 milijarde kuna jeftinih kredita

Povoljno kreditiranje poduzeća preko HBOR-a, koje je centralna banka inicirala još 2009. godine, uskoro će dobiti novi aranžman. Glavni akteri tog poticajnog kreditiranja - HNB, Ministarstvo financija, HBOR i poslovne banke - u listopadu bi trebali definirati taj kreditni “paket”.

Otpuštanje pričuva

O kojem je iznosu riječ i što će novo donijeti, nije bilo moguće doznati, ali prema informacijama upućenih u taj projekt, bit će drugačiji od dosadašnjeg. Sredstva za program “Razvoj gospodarstva” osigurana su otpuštanjem obveznih pričuva poslovnih banaka kod HNB-a u iznosu od 3,4 milijarde kuna. Nakon toga je zaključen tzv. klupski kredit između HBOR-a i poslovnih banaka koji osiguravaju kreditna sredstva u omjeru 50 prema 50, što znači da je ukupna vrijednost programa bila 6,8 milijardi kuna.

Novi aranžman

Prema podacima HBOR-a, do početka rujna tim je programom ukupno odobreno 365 zahtjeva u iznosu od 1,7 milijardi kuna. To znači da je još raspoloživo 1,7 milijardi kuna ili ukupno 3,4 milijarde kuna. Vjerojatno su to sredstva za koja se traži novi aranžman. Za nisku iskorištenost kredita s prilično povoljnom kamatnom stopu očito postoje različita “uska grla”, a problem je i u tome što je sve manji broj poduzeća koja uopće žele ili mogu uzeti novi kredit.

Novi kreditni aranžman trebao bi ujedno otkloniti “iskakanja” kakvih je bilo kod korištenja tih kredita tijekom proteklih godina. Hoće li biti još pokušaja Vlade da potakne ekonomiju, ostaje da se vidi, ali sigurno je da pomaka nabolje nema.

Doduše, u govoru o izvršenju proračuna ministar financija rekao je kako imamo “naznaka da je drugi kvartal bio s pozitivnim trendovima”. Taj umjereni optimizam dijeli i HNB koji kaže da je u drugom kvartalu, kada se pad BDP-a od 0,7 posto sezonski prilagodi, “ostvaren vrlo blagi gospodarski rast u odnosu na prva tri mjeseca”.

Stagniranje ekonomije

“Raspoloživi visokofrekventni pokazatelji upućuju da bi vrlo blagi rast mogao biti ostvaren i u trećem tromjesečju”, zaključuje Savjet HNB-a u svom priopćenju za javnost. U Ekonomskom institutu, međutim, čašu vide polupraznom i njihovi “visokofrekventni pokazatelji” uopće ne ukazuju na oporavak. Indeks CEIZ u srpnju je pao za 0,40 bodova, a upućuje na to da “ekonomska aktivnost u hrvatskom gospodarstvu nastavlja stagnirati i u trećem tromjesečju 2013”.