Novi kredit Vlade RH: Posudili od SAD-a 1,5 mlrd. dolara, a vratit ćemo milijardu više

ZAGREB - Hrvatska se ponovno, treći put u manje od dvije godine, zadužila na američkom tržištu.

Prema neslužbenim informacijama, ministrica financija Martina Dalić američkim je ulagačima prodala nove hrvatske državne obveznice u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara.

Obveznice s desetogodišnjim rokom dospijeća izdane su uz kupon od 6,375 posto te uz kamatnu stopu koja je oko 0,25 posto niža od one po kojoj se na američkom tržištu lani u srpnju zadužio njezin prethodnik Ivan Šuker kada je iznosila 6,63 posto.

Skupo zaduživanje

Gruba računica na temelju dostupnih podataka pokazuje da će hrvatski porezni obveznici za novo izdanje obveznica ulagačima godišnje plaćati prinos od oko 97 milijuna dolara ili oko 520 milijuna kuna.

Nakon isteka desetogodišnjeg razdoblja Hrvatska će, osim glavnice od 1,5 milijardi dolara ili oko osam milijardi kuna, ulagačima platiti i kamate u ukupnom iznosu od oko 970 milijuna dolara ili 5,1 milijardu kuna, što znači da nas novo zaduženje, namijenjeno vraćanju starih dugova, u konačnici stoji oko 2,5 milijardi dolara ili više od 13 milijardi kuna.

Tristotinjak ulagača

S obzirom na nešto višu kamatnu stopu po kojoj se lani na američkom tržištu zadužio Šuker, tadašnje je izdanje “yankee bondsa” ulagačima donijelo i više prinose, a hrvatskim poreznim obveznicima veće obveze. Neslužbene informacije govore da su kupci najnovijeg izdanja obveznica tristotinjak ulagača, a aranžeri izdanja su J.P. Morgan, Deutsche Bank i Barclays Capital.

Bloomberg je izračunao da se Hrvatska, i sa ovim nešto nižim kamatama nego prošloga ljeta, zadužuje najskuplje na svijetu! Brazilske su obveznice nominalno skuplje, no kad se uračuna tamošnja inflacija, hrvatsko je zaduženje još skuplje.

Unatoč visokoj cijeni, bilo je neizvjesno hoćemo li uopće uspjeti prodati ove obveznice zbog stanja na svjetskom tržištu, kažu nam sugovornici iz financijskih krugova.

- Pozitivno je što je država ponovno uspjela uspješno izaći na svjetsko financijsko tržište. Time će se na domaćem tržištu otvoriti prostor za veće kreditiranje privatnog sektora i smanjenje kamata - ocijenio je ekonomski analitičar Zdeslav Šantić, koji smatra da će se država do kraja godine sigurno još jednom zadužiti u inozemstvu.

- Ako se ovako nastave zaduživati, nikad nećemo ući u eurozonu - komentirala je Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta. - Čak da niti jedno jamstvo koje je država dala proteklih godina ne dođe na naplatu, naš će javni dug 2017. prijeći 60 posto BDP-a, a to je maastrichtska granica za ulazak u eurozonu. Uđemo li u EU 2014., tehnički prije 2017. ne možemo uvesti euro, a tada ga nećemo moći uvesti zbog dugova. Bit ćemo osuđeni na kunu koja će slabjeti i imat ćemo darmar u sustavu - objasnila je Maruška Vizek.

Otpuštanje rezervi

Podsjetila je da tečaj kune ovisi o priljevu deviza u Hrvatsku, a taj se priljev dosad uglavnom temeljio na stranom zaduživanju. Toga će biti sve manje, pa će se polako topiti devizne rezerve.

- Evo, HNB polako otpušta devizne rezerve, što smo vidjeli i prošli tjedan, a država se nastavlja zaduživati kao i prije - upozorila je Maruška Vizek.

Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska trenutačno u inozemstvu ima plasiranih 1,25 milijardi eura i 4,25 milijardi dolara državnih obveznica, koje dospijevaju na naplatu od 2014. Posljednja akcija na američkom tržištu stigla je u dobrom trenutku za nas jer se zbog nove svjetske krize, izazvane potresom u Japanu i nemirima na sjeveru Afrike, zanimanje ulagača prebacuje s dionica na državne obveznice koje smatraju sigurnijim oblikom imovine.