EKSKLUZIVNI INTERVJU S MIRANDOM MRSIĆEM

NOVAC ĆE MORATI VRATITI SVI KOJI SU GA DOBILI PREVAROM Istražujemo 500 lažnih invalidskih mirovina

 Goran Mehkek / CROPIX

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić bio je na sastanku ministara rada EU u Bruxellesu kad su stigle preporuke MMF-a za podizanje granica za umirovljenje i nužne izmjene Zakona o radu. Dok je on na sastanku s kolegama iz EU donosio preporuku o garanciji za mlade prema kojoj ćemo od 1. srpnja, kada uđemo u Uniju, biti obavezni mladima do 25 godina koji se prijave na Zavod za zapošljavanje naći posao u roku od 6 mjeseci, sindikati u Hrvatskoj prijetili su masovnim prosvjedima. Ministra to međutim ne iznenađuje te mi detaljno objašnjava što znači garancija za mlade.

- Bit ćemo obavezni mlade do 25 godine bez posla prekvalificirati, poslati na izobrazbu, omogućiti im stjecanje novih znanja i vještina koje se traže na tržištu rada. Taj program financirat će se iz Europskog socijalnog fonda.

Sindikati najavljuju poziv na masovne prosvjede. Bojite li se građanskog bunta?

- Živimo u demokraciji i poziv na proteste legitimno je pravo sindikata. No preporuke MMF-a su samo preporuke. Vlada predlaže zakone, a Sabor ih donosi. Prije toga, naravno, potrebno je sjesti sa socijalnim partnerima.

Koje će preporuke MMF-a Vlada provesti? Podizanje granice umirovljenja na 67 godina gotova je stvar.

- Budimo realni i sagledajmo činjenice. Prvo, Hrvatska kao nacija stari i 2050. nam se može dogoditi da imamo dosta otvorenih radnih mjesta, ali nećemo imati ljude koji bi se javili da ih popune. Na to naši uvaženi demografi već godinama upozoravaju. Naš najveći problem je odnos broja zaposlenih i broja umirovljenika - 1,18 naprema 1. Jasno je da pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu ne dolazi u obzir odmah, nego u drugoj polovici ovog desetljeća. Ako pogledamo članice EU, 14 zemalja povisilo je dobnu granizu za odlazak u mirovinu. Od 2020. i Hrvatska će morati krenuti tim putem.

Da, a u europskim zemljama zvono za uzbunu pali se već kad jednog umirovljenika uzdržavaju četiri zaposlena? A kod nas jednog umirovljenika uzdržava 1,18 zaposlenih!?

- Da, mi smo nažalost daleko ispod toga, a u zadnjih osam godina politika se nije ni pokušala suočiti s problemom vrlo niske zaposlenosti među radno sposobnim stanovništvom, a kamoli da bi ga počela rješavati.

I upravo zato će se taj sustav međugeneracijske solidarnosti teško održati za 10 ili 20 godina. Živi se sve dulje, imat ćemo sve više umirovljenika, a ako ovako nastavimo, još manje zaposlenih i doprinosa koji će osiguravati mirovine.

Prema projekcijama stručnjaka, mirovina u Hrvatskoj u 2030. ili 2040. iznosit će 22 posto prosječne plaće! A to je nedopustivo, s tim se sigurno neće moći živjeti jer je to ispod granice siromaštva.

Znači, moramo napraviti preokret da bi mirovine za dvadesetak godina omogućavale dostojnu starost. Činjenica je da je naš narod malobrojan, starimo, a državna je blagajna prazna.

Kad će prvi umirovljenici odlaziti u mirovinu sa 67 godina?

- Ako uzmemo ritam od svakih šest mjeseci produljenja i krenemo od 2020., prve umirovljenike sa 67 godina mogli bismo imati 2024. A ako se odlučimo za produljenje svaka tri mjeseca, onda 2028.

Kritike partnera

Koalicijski partneri, Hrvatska stranka umirovljenika to je prozvala modelom: s posla na groblje?

- Prije svega treba nam ozbiljna strategija. Primjerice, ima radnika koji su počeli raditi u tvornici sa 18 godina i ne treba očekivati da će ti ljudi izdržati do 65. ili 67. godine. Zato u projekciji razvoja mirovinskog sustava previđamo različite načine umirovljenja za pojedine grane. Dob će biti glavni kriterij, ali kombinirat će se sa stažem, prekvalifikacijom… Drugim riječima, u obzir će se uzimati specifičnosti svake pojedine struke, odnosno vrsta i težina posla te početak radnog vijeka.

Koliko je Rubala

MMF traži i da se postrože uvjeti za odlazak u invalidsku mirovinu te obračun s mogućim lažnjacima.

- Već ste najavili CSI za lažne invalidske mirovine i priznali kako ima još Rubala koji su namještali takve mirovine. Znate li već sada koliko ih je?

- Rubala sigurno ima još. Za početak smo postavili neke parametre koji bi nam trebali pomoći da uđemo u trag takvim slučajevima. Na primjer, koliko je prosječno potrebno vremena od podnošenja zahtjeva za invalidsku mirovinu do dobivanja rješenja. Ustanovili smo da je za neke slučajeve taj rok vrlo kratak. Imamo oko 500 slučajeva gdje je od podnošenja zahtjeva za invalidsku mirovinu do dobivanja rješenja proteklo 20 dana.

Znači, zasad je sumnjivo njih 500?

- Moglo bi se tako reći. Osim toga, češlja se i medicinska dokumentacija.

Ovih 500 CSI će prve prekontrolirati.

- Da, to je prvih 500. Ali, i drugi će doći na red. Postavili smo mjerila po kojima ćemo utvrditi koje ćemo mirovine prekontrolirati.

Jedno je brzina kojom su dobili rješenje, a drugo medicinska dokumentacija. Naime, u nekim slučajevima medicinska dokumentacija ne odgovara ni stupnju invalidnosti ni dijagnozi. Imate, primjerice, psihijatrijsku dijagnozu koja je dovela do invalidskog umirovljenja a da se osoba nije dulje vrijeme liječila kod psihijatra.

Imaju dokumentaciju, ali je na povremenoj bazi, što znači da psihijatrijska dijagnoza nije mogla biti razlog za odlazak u mirovinu. Ako nekoga s psihijatrijskom dijagnozom šaljete u mirovinu, taj sigurno ima debeli medicinski dosje.

Koliko ste sumnjivih invalidskih mirovina detektirali na temelju medicinske dokumentacije?

- Akcija je pokrenuta, istraga se provodi i za sada ne mogu izlaziti s brojkama i detaljima. Ali, kao što sam rekao, to je tek vrh ledenog brijega.

Što će biti s onima koji su nezakonito došli do invalidske mirovine?

- Takve ćemo mirovine morati oduzeti i tražit će se naknada štete, odnosno vraćanje svih nepripadajućih mirovina koje su im isplaćene. To je pošteno prema svim umirovljenicima koji su pošteno stekli svoja prava.

Neki su platili

To se već dogodilo sa 22 mirovine u slučaju Rubala; oni koji su je primali priznali su da su je dobili podmićivanjem. Te smo mirovine ukinuli i tražimo povrat novca. Ako gledamo zemlje u okruženju, njihov je udio od 15 do 20 posto invalidskih mirovina u ukupnom broju, a Hrvatska ima više od 25 posto. Što znači da tu nešto ne štima i da bi 10 posto moglo biti protuzakonitih. No, prije konačnog mišljenja, pričekajmo da kontrole odrade svoj posao.

MMF traži i izmjene ZOR-a. Prvi dio je dogovoren, a u drugoj polovici godine čeka vas puno teži dio izmjena ZOR-a. Hoće li Vlada predložiti smanjenje otpremnina i otkaznih rokova?

- Novim Zakonom o radu želimo postići tri cilja. Prvi je sigurnost radnika jer ZOR štiti slabijeg, a to je radnik. No želimo postići i drugi cilj: lakše restrukturiranje poduzeća da bismo što bolje reagirali na zahtjeve tržišta rada. Treći je cilj uskladiti Zakon sa sudskom praksom jer se pokazalo da pojedini članci izazivaju dvojna tumačenja.

Hoće li uslijediti i lakše otpuštanje?

- Cilj nam je suvremeni sustav i o svim detaljima će se razgovarati. Kada govorimo o otpremninama, treba reći da one nude sigurnost radniku i njih treba zadržati.

Na sadašnjoj razini - trećina plaće po godini staža?

- Treba ih možda razriješiti na drukčiji način, da radnici na njih imaju pravo, ali da to ne onemogućava poslodavca da restrukturira poduzeće, od-nosno da ne budu opterećenje za poslodavca. Želimo da pravo na otpremine dobiju i radnici na određeno vrijeme.

Slučaj mirovine

Vlada je od početka govorila da su plaće zadnja linija obrane pa su pale za 3 posto. Hoćete li rezati mirovine?

- Mirovine neće doći u pitanje. Upravo ih povećavamo, odnosno indeksiramo za 1,25 posto jer su za 2,1 posto porasli troškovi života, a plaće 0,4 posto. Smatram da se način indeksiranja treba poboljšati tako da osigura kupovnu moć, to jest standard umirovljenika.

Ostajete li i dalje prvi svojoj nedavnoj ocjeni da ćemo ove godine konačno imati više otvorenih nego zatvorenih radnih mjesta jer situacija se iz dana u dan pogoršava?

- Smatramo da je ovo što sada radimo ono što politički možemo napraviti i da idemo prema zacrtanom cilju. Ostajem kod svoje procjene da ćemo krajem ove godine početi otvarati više radnih mjesta nego što ćemo ih gubiti.

Tome u prilog govore i podaci Zavoda za zapošljavanje prema kojima imamo veći broj novozaposlenih u siječnju i veljači nego u istim mjesecima lani.

- U isto vrijeme nažalost imamo i veliki priljev nezaposlenih, što govori da zapošljavamo i otpuštamo, odnosno da se hrvatsko tržište počelo restrukturirati. Međutim, pravi pad nezaposlenosti treba očekivati kad BDP bude iznad 2 posto.

Kako komentirate inicijativu koju su pokrenuli naši najveći gospodarstvenici - stvaraju savez i u suradnji s ekonomskim stručnjacima planiraju napraviti program za izlazak iz krize jer smatraju da Vlada za to nije sposobna? Je li to udarac Vladi?

- Nisam primijetio da je bilo tko od, kako kažete, naših najvećih gospodarstvenika javno istupao o tome što spominjete. Generalno, očekivano je da u krizi u kojoj jesmo različite skupine pokušavaju raspraviti i ponuditi različita rješenja. Osobno mislim da je dobro da se o tome javno raspravlja, to je moderna demokracija.

Ali, ne slažem se s idejama zagovaranja tehničke Vlade. Mandat traje četiri godine, ne bez razloga. Uvjet stabilne Vlade je stabilna većina u parlamentu.

Ne doživljate to kao pljusku Vladi jer top-menadžeri time pokazuju da nemaju povjerenja u Vladu i smatraju je nesposobnom?

- Nije isto voditi Vladu sa svim društvenim aspektima i voditi tvrtku. Tko god misli da može bolje, ima pravo formirati stranku ili listu i kandidirati se na izborima.

Vlada je stabilna

A zabrinjava li vas to što Vlada gubi potporu građana? I predsjednik IDS-a zaziva hitnu promjenu ne samo nekih ministara već i plana na kojem ste osvojili izbore jer ne daje rezultate?

- Na to smo bili spremni kad smo preuzeli odgovornost.

Cilj nam je pospremiti i racionalizirati sustav, a to nikada nije popularno jer se stvari moraju mijenjati. Vlada je stabilna, imamo stabilnu većinu u Saboru i treba ustrajati u tome u što smo krenuli i gurati naprijed. Na kraju mandata građani će ocijeniti rezultate našeg uspješnog rada.

Koliko u teškoj gospodarskoj situaciji Vladi posao dodatno otežavaju i očite nesuglasice u vladajućoj koaliciji? IDS iznosi kritike, HNS se u posljednja dva tjedna ponaša kao oporba, pa evo sad i HSU kritizira.

- Mislim da to nije zabrinjavajuće.

Svađe u koaliciji

A je li korektno od partnera da javno govore protiv prijedloga Vlade u kojoj i sami sjede?

- To je stvar načina na koji netko izražava svoja stajališta. U svakom slučaju, koalicija i Vlada su stabilni. Usmjereni smo jedni na druge i moramo ići zajedno. Sve nesuglasice rješavaju se u hodu i ne mislim, iako to u medijima izgleda dramatično, da će one imati ikakvog utjecaja na funkcioniranje Vlade.

Premijer je danas priznao da neće ići s porezom na nekretnine jer ne želi ugroziti koaliciju budući da se HNS oštro protivi tom porezu?

- Premijer je rekao da ćemo razgovarati i to je logično.

Znači, taktika je popuštanje?

- Nije stvar u popuštanju, nego u razgovoru, razumijevanju i dogovoru.

Ali, zar HNS ne ucjenjuje, jer bez njihovih 15 zastupnika nema većine?

- Vlada je stabilna i ima svoj program. Ostalo je dio političkog života.

Može li se dogoditi da jednog dana premijeru pukne film i da kaže: ‘OK, više nećemo trpjeti kritike HNS-a, idemo na prijevremene izbore’?

- Poznavajući premijera, mislim da se to neće dogoditi. Odlučan je u namjeri da mandat uspješno odradimo do kraja i izvučemo zemlju iz krize.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 12:19