NOVA VLADINA NEPRAVDA ZA SREDNJI SLOJ I INTELEKTUALCE 'Tko više radi, plaća veći porez'

Osobi koja putem ugovora o djelu zarađuje 15 tisuća kuna poslodavac je dosad morao bruto isplatiti 30 tisuća kuna, a ubuduće će morati izdvojiti 40,1 tisuću kuna, što je 34 posto više. Za one koji su radili na temelju autorskog ugovora, kako pokazuje izračun poreznog stručnjaka zaposlenog u jednoj državnoj instituciji, umjesto 18.903 kune trebat će izdvojiti 22.401 ili 19 posto više nego dosad.

Pritom će za porez na dohodak izdvojiti 6272 kune, gotovo dvostruko više nego dosad, kada je bilo potrebno dati 3308 kuna.

Što znači novi način oporezivanja za neto isplatu od 15.000 kuna

Takav rezultat donijet će izmjene Zakona o poreza na dohodak , koji drugi dohodak počinje oporezivati kao plaću, umjesto stopom od 25 posto kao dosad. Svi oni koji uz plaću imaju dodatni prihod, a u ovoj ih je godini, pokazuju podaci, godini bilo 174 tisuće, od 2014. će morati podnositi poreznu prijavu. Na taj način moguće je da će neki zaposleni preskočiti iz nižeg u viši razred, pa će nakon podnošenja porezne prijave morati platiti razliku.

- Onaj tko više radi, plaća veći porez! To je poruka ovih izmjena, koje ne samo da djeluju demotivirajuće za one koji žele raditi nego je i duboko nepravedna - kaže Vlado Brkanić, porezni stručnjak iz RRiF-a.

Premu njegovu mišljenju, Vlada nastoji zahvatiti u poreznu bazu tamo gdje još može naći nešto novca, ali ta progresija ne znači da će u konačnici ubrati i više poreza. To je vrlo destimulirajuće za rad i moguće je da će neki manje raditi, a vjerojatno i manje trošiti, pri čemu se ne može isključiti ni mogućnost povećanih isplata na crno.

Iako ministar financija Slavko Linić svoju odluku obrazlaže nastojanjem da se obuzdaju ogromni menadžerski bonusi i isplate visokih plaća koje bi inače upale u razred oporezivanja po najvišoj stopi, činjenica je da vrlo mala grupa zaposlenih i plaća najveći dio poreza na dohodak. U 2011., pokazuju podaci Porezne, bilo je 2,686.222 onih koji su ostvarivali primanja. Oni su ukupno uplatiti 10,8 milijardi kuna poreza na dohodak, pri čemu je čak 5,3 milijarde stiglo od 112 tisuća onih koji imaju plaće iznad 9000 kuna. To je razred obveznika čije se plaće oporezuju po najvišoj stopi, s 40 posto (iznad 8800 kuna).

Gotovo jednak iznos u proračun uplati i najveća skupina zaposlenih, onih koji zarađuju od 2500 do 9000 kuna, a njih je čak oko 1,4 milijuna ili 12 puta više od “najbogatijh”. Na koncu, u grupi onih s niskim primanjima, koji su uglavnom oslobođeni od plaćanja poreza (do 26.400 kuna godišnje), čak je 1,1 milijun zaposlenih, a proračun od njih ubere samo 103 tisuće kuna.

Na to da je Hrvatska zemlja koja je i do sada visoko oporezivala rad, jasno su ukazivala istraživanja konzultantske kuće KPMG. Prema posljednjoj studiji, onoj iz siječnja, na ljestvici poreznog opterećenja onih koji zarađuju više od 100.000 dolara godišnje Hrvatska je treća na svijetu, iza Belgije i Grčke.

Prema zakonu, drugim se dohotkom uglavnom služe članovi predstavničkih tijela, upravnih i nadzornih odbora, suci porotnici, sudski vještaci, autori, trgovački putnici, agenti, akviziteri, sportski suci i delegati, prevoditelji te svi ostali koji povremeno rade na ugovor o djelu. Potezu ministra financija, koji smatra da treba prekinuti praksu koja je zbog niže porezne stope favorizirala drugi dohodak, koalicijski partneri još su se jednom usprotivili.

Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić smatra da bi to mogao biti udar na srednji sloj, poput profesora i liječnika, ljude koji bi nam trebali biti motor razvoja. Po osnovi drugog doplataka država je dosad naplaćivala oko 720 milijuna kuna. Zahvaljujući novim poreznim pravilima pretpostavlja se da će se ubrati dodatnih nekoliko stotina milijuna kuna, ali kako upozoravaju ekonomisti, udar na one koji zarađuju najviše znači i destimuliranje rada i potrošnje, pa je vrlo upitno što će biti konačni rezultat.