ZAGREB - Dojam da će prvi put u Hrvatskoj liječnici odgovarati za svoje postupke i da će dobiti otkaz zbog traljavog postupanja, nakon kojeg je 18-mjesečna Mia Antunović umrla, bio je samo dojam, odnosno pomno plasirana poluistina zdravstvenih vlasti koja je trebala smiriti javnost .
Naime, nakon što je medijima dostavljena informacija da će dvoje liječnika i jedan medicinski tehničar Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Grada Zagreba dobiti otkaz jer su djevojčicu sa smetnjama u dišnom sustavu poslali u (krivu) bolnicu bez pratnje liječnika, a cijelo su vrijeme debelo kasnili, jer je djetetovo stanje ocijenjeno kao treći, odnosno posljednji stupanj hitnosti, na površinu je isplivala i potpuna istina.
Preventivna uloga
Odgovorne osobe nisu dobile otkaz, već tek pisano upozorenje, kakvo se obično izriče zaposlenicima ako učestalo kasne na posao ili zapale cigaretu u WC-u poslovne zgrade u kojoj je pušenje zabranjeno. Takva upozorenja obično imaju preventivnu ulogu, odnosno njima se nastoji spriječiti zaposlenike da nastave s takvim (u načelu benignim) ponašanjima, a iznimno rijetko doista i završavaju otkazom.
Prema očitovanju ravnateljice Hitne pomoći dr. Slobodanke Keleuve, koje smo dobili na uvid, ona je pokrenula “redovni postupak otkaza ugovora o radu pisanim upozorenjem” protiv odgovornih. Ta formulacija, koju laik lako može shvatiti kao otkaz liječnicima, znači nešto sasvim drugo .
Još jedna pogreška
- To znači da formalno nikakav postupak nije pokrenut, već da su spomenuti zaposlenici dobili upozorenje da su kršili određene obveze i da bi im, nastave li kršiti te obveze, mogao uslijediti i otkaz - objašnjava iskusni odvjetnik.
Zanimljivo je da dr. Keleuva uopće ne spori da su liječnici pogriješili. Kako piše u obrazloženju, ona “smatra kako je liječnica trebala zatražiti prijevoz do KB-a Merkur u pratnji liječnika radi opasnosti od moguće totalne opstrukcije dišnog puta tijekom prijevoza”, a da “procjena poziva upućenog iz operacijske dvorane”, koju je napravio njezin kolega, “nije stručno opravdana”. Dakle, nije se radilo ni o kakvim benignim kršenjima obveza, već ponašanjima s vrlo ozbiljnim posljedicama. Unatoč tome, dr. Keleuva nije se odlučila za izvanredan otkaz, koji je također bila mogućnost, već za redovnu proceduru. Tek ako spomenuti liječnici najmanje još jednom postupe isto, moći će im se uručiti otkaz!
15 dana od propusta
Dok se redovna procedura otkaza prema Zakonu o radu, među ostalim, pokreće zbog “kršenja obveza iz radnog odnosa”, izvanredni se otkaz daje “zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa”.
- U biti je to jedno te isto te se razlike utvrđuju s obzirom na značenje radnje i težinu posljedica. Ako je posljedica teška i ako je nedvosmisleno utvrđena izravna veza između kršenja obveze i posljedice, zaposleniku se uručuje izvanredni otkaz, najkasnije 15 dana nakon što je propust učinjen - objašnjava odvjetnik.
Svi nadležni danas, nakon što je istina isplivala, peru ruke od slučaja. Zvonimir Šostar, gradski ministar zdravlja u gradu u čijem je vlasništvu sporni Zavod za hitnu medicinsku pomoć, tvrdi kako on nije nadležan.
- Ovdje nemam nikakve ingerencije. Za to je zaduženo Ministarstvo zdravlja, policija i Hrvatska liječnička komora - kaže Šostar. No, smatra kako djelatnici ne bi trebali dobiti otkaz dok se ne utvrde sve činjenice.
Ministar zdravlja Rajko Ostojić tvrdi otprilike isto, iako se može reći da je i njega ravnateljice Hitne dovela u zabludu svojim stajalištima. Ističe, dakle, kako su ovakvi slučajevi nedopustivi i kako ih neće tolerirati, ali da nakon decentralizacije nema izravne ingerencije nad gradskim bolnicama i zavodima i nema se pravo operativno miješati u upravljačku politiku tih kuća. A Hrvatska liječnička komora (HLK), mjerodavna za utvrđivanje profesionalne odgovornosti, još nije ni počela raditi na slučaju Mije Antunović. (...)
OSTATAK ČLANKA PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....