U Kneževu dvoru održana je konferencija za novinare na temu zaštite suvlasničkog dijela nekretnine u povijesnoj jezgri Dubrovnika u suvlasništvu Dubrovačkih muzeja i tijeka sporova s obitelji Bonačić i Darkom Butiganom iz Dubrovnika. Na konferenciji je govorio predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja, diplomirani pravnik s golemim iskustvom u gospodarskom sektoru Nikša Raspopović, piše Dubrovački vjesnik.
Sporna je nekretnina u Palmotićevoj 24, za koju obitelj Bonačić, i njihova kćer Anita Bonačić Obradović, koriste kao da su vlasnici, rekonstruirali su je i iznajmljuju te na njoj ostvaruju i znatan turistički prihod, no vlasništvo ne mogu dokazati jer na nekretninu nisu uknjiženi.
Raspopović je na presici, potkrijepljeno opsežnom dokumentacijom, razložio kronologiju prelaska nekretnine u suvlasništvo Dubrovačkih muzeja, pa sve do danas i pokrenutog pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini.
- Muzeji imaju dvije nekretnine - čestice 2127 i 2062, u Palmotićevoj i Antuninskoj, po staroj katastarskoj izmjeri, a sad su ujedinjene. Muzej je suvlasnik za gotovo polovinu te nekretnine! Cijelo ovo vrijeme do prije 2 godine, nismo ostvarivali nikakva prava nad tim nekretninama niti je pokrenuto bilo što da se osigura suposjed. Prije dvije godine kad su iskrsnule te nekretnine, a vidjet ćete da stvar nije od jučer, tad smo se dogovorili i rekli da nama suvlasnički dio u čijem nismo posjedu ne znači ništa i idemo u diobe suvlasničkih zajednica. Sve smo dali odvjetniku da pokrene postupak. Ali Muzeji - i to imate u dokumentaciji su u suvlasništvu tih zgrada što je općenarodna imovina od 1948. Tad je gospar Antun Kurajica, istaknuti građanin ovoga grada, suosnivač Pomorskog muzeja, oporukom poklonio te suvlasničke dijelove muzeju Rupe, danas Dubrovačkim muzejima - objasnio je Raspopović kako je sve počelo.
Potom su 1957. godine te dvije nekretnine uknjižene kao pravo korištenja, još u onom sistemu, Dubrovačkim muzejima.
- Jasno je i kako se dokazuje vlasništvo - 2021. godine je Darko Butigan koji je suvlasnik druge zgrade u suvlasništvu druge nekretnine pokrenuo zahtjev da otkupi naš dio. Tu je sve jasno - ne bi nam morao ponuditi ništa da nismo vlasnici. U svakom slučaju, ponudio je 120 tisuća eura, što je daleko ispod cijene, a Upravno vijeće mu je odbilo zahtjev. Vrijednost našeg suvlasničkog dijela po procjeni je bila oko 360 tisuća, a u drugoj zgradi 410 tisuća eura, danas je to nemjerljivo više. Tu govorimo o jednoj zgradi, a što se tiče druge zgrade mi smo suvlasnici, Butigan u jednom dijelu, nasljednik je i kćer pokojnog vlasnika Stamenića i jedna gospođa Dobrila koja živi vani. Stamenić koristi stan u prizemlju i ulazi iz Antuninske. Suvlasnički dio u tome je podijeljen tako, nema drugih suvlasnika. U posjedu nekretnine je Stamenić to i jest njegov suvlasnički dio, ostalo drži obitelj Bonačić, i to odavno - naglasio je Raspopović.
Stvar je u tome da taj posjed, dodao je predsjednik upravnog vijeća, onemogućava nas u raspolaganju svojom nekretninom, a i vještak kad je trebao doći procijeniti nekretninu, nije mu bilo dozvoljeno od strane obitelji Bonačić, dodao je Raspopović.
- Dok su postojala stanarska prava, otac Žarka Bonačića ga je imao, a po smrti ga je naslijedila supruga. 1991. je gospođa Bonačić dobila odluku nakon smrti muža o nastavku stanarskog prava i u toj odluci izričito stoji da je to općenarodna imovina. Tad tih godina dolazi do otkupa stanova, zna se po kojoj proceduri i zakonu, tada radnje na otkupu obitelj nije provela, jer ga nije ni mogla otkupiti. 1998. godine je dr. Žarko Bonačić s pravom išao ostvariti prava za koja je mislio da mu pripadaju, a to što je odabrao krivog odvjetnika, to je druga priča. Tad su provedene radnje za koje tvrdim da su nezakonite i danas bi zato netko bio u zatvoru - dodao je Raspopović zgrožen činjenicom da nitko nije vidio koliko su sve odrađene radnje, pa i presuda, nezakoniti.
PROČITAJTE VIŠE > Dubrovački HDZ: ‘Bonačić Obradović uzurpira imovinu u suvlasništvu gradske ustanove, neka odgovori na ova pitanja‘
Bonačići tada tuže Fond za povrat imovine, Grada, Domoupravu i Dubrovačko-neretvansku županiju, tu se pojavljivao kao sudionik i državno tužilaštvo. U tom postupku u tužbi odvjetnik tuži zgradu koja uopće nije predmet o kojemu se danas govorilo.
Sve, dodaje Raspopović, najvjerojatnije na nagovor odvjetnika. Sudac tada prihvaća tužbu i tvrdi i odlučuje i bazira sve na tome da tužitelj ima pravo na utuženje jer je nacionalizirana imovina pa ima pravo sklopiti ugovor o otkupu stana. Sudac nije imao niti ima rješenje da je nacionalizirano, nego presuđuje da ima pravo tužbe i da su dužni sklopiti ugovor o otkupu stana. Iza toga odvjetnik traži ispravak presude jer je pogriješio u identifikaciji čestice - naravno, to uopće nije čestica o kojoj se danas govori.
- Svatko zna da sudac ne može ispravljati nešto što je u tužbi, ali on ipak ispravlja na pravu česticu o kojoj sad govorimo. O tome kakva je presuda i što znači - to je priča za sebe. Prije zaključenja rasprave tužilac je odustao od tuženja Grada, Domouprave i Županije pa je ostao samo Fond. Kao da ja tužim tuđu nekretninu, dobijem presudu pa tražim ispravak na Knežev dvor! - Pa ne ide to baš tako. U cijelom postupku, Muzeji koji su uknjiženi s pravom korištenja koje je zakonom prešlo u pravo vlasništva, nisu ništa dobili niti su pitani niti su se izjasnili. To je nešto što je nezakonito i to se nije smjelo dogoditi. Napravili su sudac i odvjetnik nezakonite radnje, obmanuli su i obitelj Bonačić i napravili nešto nezakonito i zločesto - rekao je Raspopović.
Nakon odluke Muzeja 2023. da se ide u diobe suvlasničke zajednice, gdje se ima posla s upisanim suvlasnicima ne s onima u posjedu, Žarko Bonačić ustaje s prijedlogom za pojedinačni ispravni postupak, to je zemljišno-knjižni postupak u kojemu on tvrdi da je vlasnik dijela zgrade u Palmotićevoj 24 kojeg uživa. Muzeji prigovaraju, kao i drugi suvlasnici Stamenić i Butigan, postupak je zaključen, a očekuje se rješenje. kakvo godi bilo, dodaje Raspopović, završit će u parnici, jer imaju svi pravo prigovora i žalbe, a Muzeji svoju imovinu, imovinu grada Dubrovnika, neće i ne smije pustiti.
Bonačić je postupak pokrenuo bazirajući se upravo na nezakonitoj presudi iz 1998. godine koja, kaže Raspopović, može stoput biti pravomoćna, ali je nezakonita i pravno nevaljala.
- Muzej je nekretnine dobio oporukom, znamo za to svih godina, što nismo u posjedu to je drugi par rukava. Bonačići su u posjedu opravdano, temeljem stanarskog prava, ali oni su iz toga i izašli. Kad smo sve pokrenuli htjeli smo vidjeti što se događa. U zgradi u njihovom posjedu izgrađen je apartman. Darko Butigan je u drugom dijelu također uredio apartman. Pitamo se na temelju čega se dobiva dozvola kad ni jedni ni drugi nisu pitali suvlasnike za suglasnost. Taj dio ići će u posebnu proceduru revidiranja takvih odobrenja. S druge strane, Muzeji kao suvlasnik gotovo polovice imaju pravo i na određeni dio prihoda od ostvarenog prihoda od afitavanja. To i moramo osigurati. Da nismo mi pokrenuli ovo, vi bi mene pitali kome vi pogodujete i omogućujete da na vašoj imovini netko stječe imovinsku korist. Ovo smo morali, ovo je pravedno - rekao je Raspopović.
Na toj adresi je cijelo vrijeme Anita Bonačić Obradović, ali do 14. veljače ove godine, dodaje predsjednik UV Muzeja. Tamo, kaže, nije stanovala, ali u to neće ulaziti već u činjenicu da je ona u njihovoj nekretnini de facto u posjedu.
- Mi sami nismo mogli tražit deposediranje, moramo čekati postupak da znamo što dalje. Treba zaista imati obraza, ponavljam ovo s politikom veze nema, za ovako se ponašat, govorim o Aniti ne o Žarku. S druge strane, osim što se 14. veljače odjavila s adrese, kod iskazivanja vlasništva na imovinskoj kartici Sabora, njezina majka Tatjana Bonačić nije iskazala vlasništvo nad nekretninom u Palmotićevoj 24. Vlasništvo se stječe upisom u zemljišne knjige, ali onda ne možete uživat nešto čemu niste vlasnici. Ne pada mi na pamet da podmećem bilo kome, mogu lajati što hoće, ali ovo nema veze s politikom. To je njen problem i neka ga čisti van muzeja, a pravni problem ćemo riješiti. Nastojit ćemo zaštitit svojuj imovinu i ostvariti prihod koju ćemo koristit za muzej. Taj se prihod od suvlasničkog dijela penje preko milijun eura, a od afitavanja – ne treba ni računat. Kad je ovaj postupak počeo nije bilo govora o kandidaturama, išli smo u rješavanje problema. Ako sudovi odluče da su oni u pravu – nema problema, ali ćemo napraviti sve da dokažemo da nisu u pravu, jer činjenice idu u našu korist - rekao je Raspopović.
Na novinarsko pitanje je li Bonačić ikad ikome išta platio, Raspopović odgovara: - Nebitno je je li Bonačić ikad ikome platio. Kad sam se ja sreo s tužbom Fonda, odmah sam našao da je to nemoguće, ali tvrdim da su ga na to dogovorili, ali na njegovu štetu. Napravili su mu medvjeđu uslugu, drugačije je mogao ići na to, pa mođda i ostvariti mogućnost, ali ne ovako.
Anita Bonačić Obradović, kad bi i bila gradonačelnica, odlučivala bi o ovakvim sporovima, pokrenuti ih ili od njih odustati, što je čisti sukob interesa.
- Nek‘ se ne ljuti, ali u tu igru se ne ulazi s figom u špagu. Nismo spremni na isplatu, ako oni hoće kupiti po tržišnoj cijeni – dogovorit ćemo se. Ostaje pitanje koliki je protuzakoniti prihod svih ovih godina. Muzeji se neće ponašat pažnjom lošeg gospodara. Po meni nemaju pravo iznajmljivati i zarađivati. Vlasništvo pokazuje da tu nisu čisti posli. Što se tiče dozvola sigurno ćemo tražiti kako se dobilo dozvolu za iznajmljivanje bez suglasnosti. Presuda je falsa, nezakonita je. Ništavna je, iako je pravomoćna i na njoj se ne mogu tražiti prava. Nikad nismo mogli ući tamo, čak ni 2021. kad se radila procjena. Procjena je napravljena na bazi tržišnih vrijednosti - zaključio je Raspopović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....