Nestašica krumpira poprimila dramatične razmjere: ‘Starog nema više ni iz uvoza, a da vidite cijenu mladog...‘

Nestašica domaćeg krumpira koja je uobičajena krajem proljeća jer je rasprodan stari, a čeka se novi urod, ove je godine poprimila dramatične razmjere krajem svibnja jer je u trgovačkim centrima nestalo i uvoznog. Mladog ciparskog, egipatskog i španjolskog kojeg je manje u veleprodaji zbog problema sa sušom i ovogodišnjih s velikim poplavama.

Domaći mladi krumpir iz Dalmacije i Hercegovine koji je sada dostupan na zagrebačkim tržnicama po rekordnih 2 eura, za kilogram svojim urodom i količinama nije dostatan za trgovačke centre. U njima se zbog čišćenja skladišta stari urod donedavno mogao naći po prosječnim MP cijenama od 1,20 eura za kilogram, a kako doznajemo, veliki dio je propao u skladištima zbog klijanja i slabe kvalitete.

Domaći proizvođači krumpira kažu nam kako je ova kriza i nestašica krumpira uobičajena za ovo doba godine, ali je i posljedica dugogodišnjeg pada proizvodnje krumpira u Hrvatskoj. Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskim proizvođača merkantilnog krumpira, kaže kako je bilo nekoliko faktora koji su utjecali ovu nestašicu.

- Dampinške uvozne cijene krumpira trgovačkih centara koje su rušile isplativost proizvodnje domaćim proizvođačima dovele su do njihova obeshrabrivanja od velikih ulaganja u modernizaciju novih skladišta što je od nas tražila EU. I što smo dobili? Smanjenu proizvodnju u Međimurju sa 120.000 tona na oko 60.000, u Varaždinskoj županiji imamo još oko 30.000 tona, u Istri i Lici niti 10.000. A to je daleko od zadovoljenja domaćih potreba. Nadam se da će se tržište smiriti kada krajem lipnja na tržište dođe naš prvi međimurski mladi krumpir, rekao nam je Mesarić.

Nikola Vidaković, vlasnik tvrtke Agrovelebit koja je brendirala lički krumpir u EU, kaže kako je i u Lici zamjetan pad zanimanja za proizvodnju krumpira jer čak i mnogi ugostitelji koji nude ličke pole peku ih od uvoznog ili međimurskog krumpira. Naravno, zbog niže cijene.

- Naše količine ne mogu zadovoljiti potražnju osobito u ovo doba godine jer je zbog lanjske šuše manji urod, a zbog proljetnih oborina kasnit će i mladi urod. Imamo nešto površina u zadarskom zaleđu, ali ono će biti za konzumaciju tek u kolovozu. I naša udruga bilježi sve slabije zanimanje za proizvodnju, sve dok je takav odnos nadležnih i odgovornih bit ćemo svjedoci ovakvih nestašica domaćeg povrća, rekao nam Vidaković.

On procjenjuje kako iz Like ni ove godine na naše tržište neće doći ni 5.000 tona tog poznatog i traženog krumpira, a lani ga je pod raznim etiketama iz uvoza došlo čak 70.000 tona u vrijednosti oko 25 milijuna eura. I sve su to Hrvati skupo platili i pojeli.