REPORTAŽA IZ SELA U KOJEM MJEŠTANI NEMAJU NIŠTA

Nemaju kanalizaciju, vodovod, odvoz smeća, asfalt, rasvjetu... a Grad Glina im sve to naplaćuje

 Robert Fajt/CROPIX

Asfalt koji vodi do Brestika, sela 20 kilometara istočno od Gline, izgrađen je prije točno 33 godine i posljednja je komunalna investicija u ovo zaboravljeno banijansko selo. Prepun je rupa, udubljenja i izbočina, ali žalimo za njim već na samom ulazu u selo, gdje prestaje. Voda od otopljenog snijega prelijeva se rupama koje su gusto i ravnomjerno raspoređene cijelim putem duž sela. Tu u četrdesetak kuća živi stotinjak mještana. Usred sela, lijevo uz cestu, spomenik je osnivačima 1. proleterske banijske čete s popisom prvoboraca, a s druge strane oronula zgrada mjesnog doma na kojemu je tabla s imenima boraca iste čete koji su dali život za slobodu.

Tu nas čeka skupina od desetak muškaraca.

- Bilo bi nas i više, ali jedan u selu teli kravu, pa su ostali priskočili pomoći - rekao nam je Slavko Lalić, predstavnik sela, koji za to ima i rješenje Grada Gline među brojnim papirima s kojim nas je dočekao.

Rješenja o ovrsi

Spomen-dom partizanskoj četi zapravo je jedino što ovi ljudi imaju. Popis onoga što nemaju puno je duži: nemaju javnu rasvjetu, nemaju odvoz smeća, nemaju vodovodnu mrežu, nemaju kanalizaciju, sami čiste puteve od snijega, sami vrše ukope pokojnika.

A račun za sve te usluge godinama im ispostavlja Grad Glina. Za uslugu komunalne naknade domaćinstvo prosječno plaća između 50 i 150 kuna mjesečno. Godišnje tako uplate u gradsku riznicu 50 tisuća kuna, u deset godina uplatili su pola milijuna, a zauzvrat ne mogu dobiti ni kamion tucanika kojim bi sami pokrpali rupe na seoskoj cesti.

- Ima ljudi koji su otišli iz sela i više tu ne žive. Tek tada dolaze iz Grada, kao policija, obilaze kuće i raspituju se gdje su da im naplate naknadu, inače ne pitaju za nas. Meni su poslali rješenje da će me ovršiti ako ne budem plaćao. U tom dopisu se pozivaju na stotine zakona, a nigdje nisu napisali kada će nam dovesti dva kamiona šljunka - čudi se Slavko.

Njegov susjed Nikola Boromisa upravo im je uplatio 64,80 kuna komunalne naknade te Hrvatskim vodama još 43,20 kuna naknade. Ovo državno poduzeće također godinama ubire novac, a obale mjesnog potoka u koji će se uskoro urušiti seoski put održavaju sami.

- Ne da nemamo javnu rasvjetu, već smo iz svojih šuma posjekli 105 stabala i od njih napravili stupove za struju, iz Elektre su došli samo spojiti žice. Molimo ih da pojačaju napon, jer kad moj susjed uključi mlin, ja nemam svjetla. Hrvatske šume kroz naše selo prevoze drva iz šume. Kamionima su nam uništili most preko potoka Lastovače i onda su buldožerom napravili novi put preko tuđe zemlje da mogu i dalje voziti. Tražili smo da nam daju dva hrasta da izgradimo novi most, ali opet ništa. Trideset zamolbi poslali smo na razne adrese da nam se pomogne, ali nigdje nismo ništa dobili, čak ni odgovore. Doduše, Policijska postaja Glina odgovorila nam je na jedan dopis. Kada smo ih zamolili da dođu kontrolirati pretovarene kamione Hrvatskih šuma, poslali su nam dopis da nemaju takvih mjernih instrumenata - pričaju nam mještani.

‘To je harač!’

Tražili su pomoć i od svojeg, manjinskog dogradonačelnika Đure Stojića.

- On je kao sveta voda. Niti pomaže, niti odmaže. Rekao je da ga ne gnjavimo, da on ima svoju plaću za to što radi i ne bi bez nje htio ostati - kaže nam Slavko Lalić.

Toliko su jadni da većina njih ni sama ne zna koje bi usluge trebali dobiti za ovo što redovito plaćaju.

- To je harač, to znamo, ali plaćat ćemo i dalje, što ćemo, poslat će nam ovrhe. Ali neka nam daju i dva kamiona šljunka - ponavljaju.

U cijelom selu od stotinu mješana samo jedan imao posao, Dragan Samac, koji radi u pilani u susjednom selu. Svi drugi žive uglavnom od uzgoja ovaca i koza.

Gradonačelnika Gline Milana Bakšića pitamo zašto tim ljudima ne osigura osnovne komunalije, kada im ih već naplaćuje.

- Zakonom o komunalnom gospodarstvu propisano je da se komunalna naknada mora naplaćivati svim domaćinstvima koja se po prostornom planu nalaze u građevinskoj zoni - rekao je gradonačelnik Bakšić.

Podsjetili smo ga da je istim zakonom propisano da se tim novcem financira odvodnja atmosferskih voda, održavanje čistoće, održavanje javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja te izgradnja i održavanje javne rasvjete.

Rekao je da mora provjeriti što je od toga učinjeno u Brestiku, pa će nam se javiti s tim podacima. Više se nikada nije javio.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 07:23