NEMAJU DOPUSNICU ZA RAD, ALI SU HRVATSKI STUDIJI IPAK POSTALI FAKULTET Na čelo mu dolazi bivši ministar znanosti i obrazovanja

Senat Sveučilišta u Zagrebu (SuZG) jučer je donio odluku prema kojoj Sveučilišni odjel Hrvatski studiji postaje fakultet, a vršitelj dužnosti dekana Pavo Barišić, bivši ministar znanosti i obrazovanja u vladi Andreja Plenkovića. Zanimljivo je, međutim, da Hrvatski studiji nemaju dopusnicu za rad.

Kako saznajemo, upravo je na problem s dopusnicom na jučerašnjoj sjednici ukazala Vesnica Garašić, predstavnica Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u Senatu. Prof. Garašić je postavila pitanje koliko je zakonita odluka o osnivanju Fakulteta hrvatskih studija kad prethodno nije pribavljena dopusnica za rad te institucije koju izdaje Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO).

Iz kuloara, također, saznajemo da je velika većina prisutnih članova Senata glasala za odluku: protiv su bila dva, a suzdržan jedan član. Nadalje, protiv izbora Pave Barišića za v.d. dekana novog fakulteta bio je jedan, a suzdržana su bila dva člana Senata. Hrvatski studiji (HS) osnovani su 1992. godine, najprije kao dvosemestralni Sveučilišni komparativni studij hrvatske filozofije i društva. Od 1996. godine djelovali su kao sveučilišni centar sa statusom podružnice SuZG-a.

Sedam područja

Pravni status im je ponovno izmijenjen početkom 2017. godine kad je Senat SuZG-a odlučio da HS postane sveučilišni odjel. No, zbog činjenice da Hrvatski studiji kao sveučilišni odjel ne smiju pokrivati sedam znanstvenih područja već samo jedno, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak odbila je lani potpisati pozitivnu akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) i vratila je “na ponovno razmatranje”.

Sporan pravni status Hrvatskih studija nije riješen do danas, a pred Upravnim sudom u Zagrebu već gotovo tri godine vodi se spor u kojem Sud treba reći jesu li Hrvatski studiji u protuzakonitom statusu. No, tijekom tri godine na Upravnom sudu nije sazvano nijedno ročište.

U priopćenju koje nam je poslao Ured za odnose s javnošću SuZG-a navodi se da je Odluka o osnivanju Fakulteta hrvatskih studija donesena na temelju “Elaborata o provođenju statusne promjene sveučilišnog odjela Hrvatskih studija kao podružnice Sveučilišta u Zagrebu u status ustanove u sastavu Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Fakultet hrvatskih studija”.

- U Elaboratu je utvrđeno ispunjavanje uvjeta i opravdanost statusne promjene podružnice Sveučilišta u Zagrebu (prema Zakonu o ustanovama) i sveučilišnoga odjela Hrvatskih studija (prema Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju) u fakultet i osnivanje pravne osobe Fakultet hrvatskih studija u sastavu Sveučilišta u Zagrebu kao javne ustanove - navodi se, među ostalim, u priopćenju.

Iz ureda za odnose s javnošću SuZG-a priopćili su i da je rektor Damir Boras imenovao prof. Pavu Barišića s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu kao privremenoga ravnatelja ustanove. Pavo Barišić jedan je od osnivača Hrvatskih studija, a od 1993. do 1995. godine bio je i prvi zamjenik voditelja te institucije Ante Čovića, aktualnog prorektora SuZG-a.

Bez komentara

Također, Pavo Barišić bio je v.d. voditelja HS-a od 2000. do 2002. godine. No, široj javnosti poznat je kao HDZ-ov ministar znanosti i obrazovanja u vladi Andreja Plenkovića od listopada 2016. do lipnja 2017. godine kada ga je na toj funkciji zamijenila Blaženka Divjak, nestranačka osoba iz kvote HNS-a. Tijekom njegova ministarskog mandata, Odbor za etiku u znanosti i obrazovanju (OEZVE) donio je mišljenje da je Barišić u svome radu objavljenom u časopisu Synthesis philosophica preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera, a da pritom nije citirao izvore.

Jučer smo u više navrata pokušali doći do izjave ministrice znanosti Blaženke Divjak, ali bezuspješno. Iz ureda za odnose s javnošću rečeno nam je da još nisu dobili službenu odluku Senata te da je ministrica zauzeta sastancima i planiranim obvezama. “Jedini komentar koji možemo dati u ovom trenutku i načelni stav je sljedeći: ‘Organizacijska struktura sveučilišta je dio autonomije sveučilišta, ali odgovornost sveučilišta podrazumijeva i odgovorno vanjsko vrednovanje te rad u skladu sa zakonom i standardima kvalitete”, kaže se u priopćenju odaslanom iz MZO-a.