'NEĆE BITI RASTA NI OPORAVKA, A VLADA ĆE OPET RUŠITI PLAĆE!' Šef Josipovićeva Savjeta za gospodarstvo otkriva za Globus

Ova Vlada mora mnogo jače raditi na stvaranju preduvjeta koji će Hrvatskoj omogućiti proizvodnju složenih proizvoda. Za nositelje ekonomske politike to je prvorazredno pitanje

Otkad je Kukuriku-Vlada počela nizati poraze na gospodarskom planu, brojni građani i poduzetnici okrenuli su pogled prema Pantovčaku. Već godinu dana javnost se nada da će predsjednik Ivo Josipović iskoristiti svoj položaj i utjecaj kako bi Vladu Zorana Milanovića natjerao na strukturne reforme. No, s Pantovčaka su dosad stizale tek blage sugestije. Josipović se prošlog vikenda malo ohrabrio i javnosti prezentirao svojih 20 preporuka koje su više usmjerene pomaganju građanima koji imaju problema u otplati kredita.

Kritika i prijedloga za izlazak iz krize od Josipovića još nema. O preporukama predsjednika Republike, ali i o makroekonomskim potezima Vlade te o gospodarskoj situaciji razgovarali smo sa šefom Josipovićeva Savjeta za gospodarstvo i sveučilišnim profesorom dr. Borisom Cotom.

Kako vi gledate na preporuke za olakšanje “dužničkog ropstva građana”?

- Preporuke predsjednika koje se odnose na jačanje društvene pravednosti i solidarnosti ne zadiru u opću ekonomsku politiku (fiskalnu i monetarnu). Ovdje se u najvećem broju radi o prijedlogu izmjena Ovršnog zakona i Zakona o obveznim odnosima koji dužnike dovode u povoljniji položaj od današnjeg.

Smatrate li vi da u Hrvatskoj, kako kaže Josipović, postoji problem dužničkog ropstva?

- Što se tiče građana, ipak se ne može govoriti o dužničkoj krizi u njenom pravom značenju, jer se stanovništvo razdužuje. Većina predsjednikovih preporuka odnosi se na jačanje društvene pravednosti i solidarnosti, što je, sigurno, u uvjetima recesije poželjno. Tu su i prijedlozi da bi HNB kao regulator trebao preuzeti nadzor nad formiranjem kamatne stope banaka te motivacijskim mjeramama poticati banke na pomoć građanima s teško otplativim kreditima. Međutim, zadatak HNB-a nije, uostalom kao ni drugih središnjih banaka u Eurpi, nadziranje kamatnih stopa poslovnih banaka. HNB ima mogućnost postaviti se aktivnije kad je riječ o formiranju kamatnih stopa banaka, posebno u kontekstu odredbi Zakona o potrošačkom kreditiranju koje uvode veću transparentnost u način mijenjanja razine kamatnih stopa na kredite što su ugovoreni uz promjenjivu kamatnu stopu. Što se tiče mjera za olakšavanje otplate postojećih kredita, to nije posao HNB-a, jer bi ulaskom u to područje djelovanja ušao u sukob interesa, jer je jedan od osnovnih ciljeva HNB-a stabilnost bankarskog sektora. Zato bi bilo bolje da se vođenje pregovora između dužnika i vjerovnika prepusti prvenatveno bankama i drugim nositeljima ekonomske politike u zemlji.

...

INTERVJU U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA