‘BRIEFING‘

VIDEO Troskot: Otkrit ću vam kakvu smo informaciju dobili iz HDZ-a dan uoči velikog prosvjeda

U Briefingu je gostovao zastupnik Mosta Zvonimir Troskot koji je među prvima javno razotkrio aferu s ilegalnim odlaganjem nekoliko desetaka tisuća tona opasnog otpada u Lici

Zvonimir Troskot

 Screenshot Hanza Tv/
U Briefingu je gostovao zastupnik Mosta Zvonimir Troskot koji je među prvima javno razotkrio aferu s ilegalnim odlaganjem nekoliko desetaka tisuća tona opasnog otpada u Lici

„Na prosvjed dolaze ljudi iz cijele Hrvatske, kao i Hrvati iz dijaspore, posebno studenti koji su najavili da će zrakoplovima doći u Zagreb. Vjerujem da ćemo imati pun Trg baja Jelačića i da će to biti najdemokratskiji način da izrazimo da se s takvom ugrozom nacionalne sigurnosti kao društvo ne slažemo i da želimo to rješavati na nekoliko razina”, kaže u Briefingu saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot koji je među prvima javno razotkrio aferu s ilegalnim odlaganjem nekoliko desetak tisuća tona opasnog otpada u Lici.

Otkrivamo tko su ljudi koji stoje iza velikog prosvjeda: ‘Ovaj je Srbin, ovaj HDZ, ovaj SDP, ovaj LGBT...‘

Podsjeća da Strategija nacionalne sigurnosti iz 2017. predviđa ekološku krizu, a sada je situacija da su otrovni kokteli došli do podzemnih voda što ugrožava Liku, Gacku, sjeverno Primorje, ali i zadarsko zaleđe.

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta

„Ovo je situacija s kakvom se u suvremenoj Hrvatskoj do sada nismo susretali. Zdravlje nema cijenu. Ne smijemo si dozvoliti da netko tako iskrcava opasni otpad i da su djeca izložena opasnosti. U pitanju je i napajanje stoke i poljoprivredna proizvodnja. Prosvjed je odgovor vlasti koja je u tome sudjelovala na nekoliko razina. U Ličko-senjskoj županiji je najviše tog otpada odloženo u periodu od 2018. do 2021. godine kada je župan bio Darko Milinović. Nemoguće da on nije znao što se događa. Dapače, on je u tome sudjelovao”, tvrdi Troskot dodajući da u centru Gospića živi dvije do tri tisuće ljudi i kada dnevno prođe 15-ak ogromnih kamiona koji voze otpad u Silos, Rakitovac ili Lički Osik, to ljudi odmah primijete. Napominje da je ministar Ćorić tada bio ministar zaštite okoliša i sudjelovao je u izradi zakona.

„Pokrenuti su procesi i Hrvatska više neće biti ista kao prije Gospića. Reperkusije su nesagledive. Ne smijemo si dozvoliti da taj otpad ostane u zemlji. Vlada ne shvaća kompleksnost te situacije u Lici. Oni spominju samo sanaciju Silosa u Gospiću, a na kilometar i pol udaljenom Rakitovcu je još četiri puta gora situacija. Samo je pitanje vremena kada će se to proširiti do slavina”, ističe Troskot i kaže da ne vjeruje analizama vode Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo jer voda nije testirana na opasnu kemikaliju PFAS koja je jedan od najvećih uzročnika kancerogenih bolesti.

„Od prosvjeda 12. srpnja 2025. u Gospiću do izlaska glavnog državnog odvjetnika u javnost je prošla godina dana. Osim PFAS-a tu su i otpadna ulja od automobila i aviona, cijanidi, teški metali. Nisam pio vodu u Lici niti bih je pio. Vidim da ljudi u Ličkom Osiku kupuju vodu i tvrde da voda iz slavina smrdi i da nije za piće pa ni za stoku. Sav otpad mora ići van iz zemlje jer će kiše dovesti do daljnjeg prodora u podzemne vode”, otkriva Troskot koji bi, dodaje, uveo izvanredno krizno ekološko stanje.

„Vladajući i dalje sudjeluju u bioterorističkom činu jer nije donesena instantna zabrana uvoza opasnog otpada u Hrvatsku. I dalje su na snazi zakoni koji omogućavaju daljnji uvoz otpada. Mora se ići u kazneni progon svih aktera. To nisu samo talijanske nego i hrvatske kompanije. Opasni otpad je jedan od najlukrativnijih biznisa, lukrativniji od kokaina. Svim tim akterima treba poslati račune za sanaciju. Treba nam i registar svih mjesta gdje se nalazi otpad, a divlja odlagališta postoje u cijeloj Hrvatskoj. Suše se rijeke i nakon 2030. godine će se pitka voda plaćati kao suho zlato”, govori Troskot.

„Ovo nadilazi stranke i stranačko prepucavanje. Zelene teme nisu teme ljevice. Ugrožena je nacionalna sigurnost koja nije stranačka. U ovom slučaju se svi moramo ujediniti jer ovo je kao agresija 1991. godine, samo što ona nije vanjska nego unutarnja u kojoj je glavnu ulogu odigrala Vlada s stranim i domaćim kompanijama”, kaže Troskot pa daje odgovor na pitanje je li nakon svega što je izgovorio moguća buduća suradnja Mosta s HDZ-om na nacionalnoj ili lokalnoj razini.

„Kako ćete surađivati s nekime tko je radio na bioterorističkom činu? Pitate me o političkim koalicijama. Ne razmišljamo o koalicijama, fokusirani smo na razrješavanje ovoga svega jer smo zajedno s Ličanima dali ogroman doprinos da to dođe do nacionalne razine. Nezahvalno je govoriti o koaliciji jer ne znamo što će se dogoditi za tri mjeseca. Možda Most ne uđe u Sabor, možda HDZ-a više neće biti, možda ljudi ostanu razočarani ljevicom jer bi realno i trebali biti... Ljevica je ovdje ‘priheftana‘ jer ih ja nisam vidio da su radili s ljudima tamo”, ističe Troskot dodajući da ne vidi mogućnost suradnje s HDZ-om, ali ne želi da ga stavlja u nekakve konotacije s ljevicom.

„Radi se o jednom hibridnom ratu. Iz HDZ-a smo dobili informaciju da je određena skupina dobila zapovijed da na prosvjed dođe s jugoslavenskim zastavama da se skup pokuša prikazati kao ljevičarski. Ja se ne vidim s ljevicom. I kod ljevice će se javljati ozbiljni problemi jer su odlagališta smeća otkrivena i na područjima gdje ona vlada, na sjeveru Hrvatske pa i oko Zagreba”, poručuje Troskot.

„Reakcija Domovinskog pokreta je političko taktiziranje. Da oni nisu glasali za došlo bi do raspuštanja Vlade, a oni bi na sljedećim izborima nestali s političke scene. Sve to nema veze s njihovim programom i onime što su govorili u javnosti u prošloj kampanji. Mi nismo išli s njima na izbore jer su bili poprilično povezani s određenim kapitalom koji je dolazio preko plina iz Rusije, Most je otkrio aferu plin za jedan cent iza koje stoji Pavao Vujnovac koji je povezan s Marijom Radićem”, naglašava Troskot.

Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.

Pogledajte cijelu emisiju:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. rujan 2026 15:44