IVO JOSIPOVIĆ

‘Nažalost, ni Treći svjetski rat nije isključen kao opcija, a jedna od mogućih varijanti je i prelijevanje krize na Balkan‘

Rekao je da započinjanje brutalnog rata protiv druge države nema nikakvog opravdanja

Ivo Josipović

 Goran Mehkek/Cropix

Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović u velikom razgovoru za riječki Novi list detaljno je analizirao situaciju na hrvatskoj političkoj sceni, ali i rusko-ukrajinski sukob.

Kazao je kako je svima jasno da suradnja premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića nije dobra jer oni "praktički ne razgovaraju, osim kad se gađaju teškim riječima, uvredama i optužbama".

Takvo stanje je sve samo ne nebitno za politički sustav zemlje i njen međunarodni položaj. Sigurno, uzrok su različiti temperamenti, različita politička stanovišta, a i nedovoljno profilirane ustavne odredbe o nadležnosti predsjednika - kazao je. Dodao je kako mu nije blizak Milanovićev stil izražavanja, ali i da smatra kako predsjednik nije glavni krivac kao i da njegov stil ima svoju publiku.

- Kad analiziram sukobe predsjednika Milanovića i Vlade, osobno smatram da je o meritumu većinom bio u pravu. Primjerice, pri izboru predsjednika Vrhovnog suda primijenio je Ustav pa i odgovarajuće odredbe Zakona o sudovima. Ono što je učinio Ustavni sud u tom sporu Vlade i predsjednika graniči s mini-državnim udarom - smatra bivši predsjednik.

Rezolutno je odbio ideju da se izbor predsjednika povjeri Saboru. - Ni slučajno! Bio bi to ozbiljni korak unazad i stvaranje onoga što nazivam kriptopredsjedničkim sustavom u kojemu bi, posebno u našoj političkoj kulturi, premijer dobio ulogu svemoćnog predsjednika iz tzv. predsjedničkog sustava. Nitko u državi ne smije imati neograničenu vlast i podjela vlasti i međusobna kontrola, pa i na razini same izvršne vlasti, stup su demokracije - istaknuo je.

Kaže kako je sigurnosna situacija u svijetu trenutno krajnje neizvjesna.

- Na žalost, ni najgora opcija, treći svjetski rat, nije isključena. Ne očekujem da će Ukrajina biti odmah primljena u Europsku uniju. Ali, svakako bi bilo dobro da EU nekim posebnim statusom, možda i statusom "prekorednog" kandidata, jasno Ukrajini da europsku perspektivu. NATO-ova izravna intervencija sasvim bi sigurno značila treći svjetski rat, možda i kraj ljudske civilizacije.

Rekao je da započinjanje brutalnog rata protiv druge države nema opravdanja.

- Bez obzira što se možda može imati razumijevanja za neke aspekte ruskih sigurnosnih problema i dilema. Ali, svi problemi te vrste mogu se i smiju rješavati samo pregovorima i na način koji nikako ne podrazumijeva agresiju i oružani napad. Ukrajina sigurno mora imati podršku Zapada. Iako se Zapad mora upitati je li u cijeloj priči propustio predvidjeti mogućnost da se politički konflikt pretvori u oružani s tako strašnim posljedicama za Ukrajinu i je li mogao voditi drukčiju politiku. Kada je riječ o Putinovoj agendi, osobno mi se čini da on na meniju ima nekoliko opcija, od one minimalističke, da se zajamči da Ukrajina trajno odustaje od NATO saveza te da se primjene sporazumi iz Minska. Druga je opcija ona o zauzimanju ukrajinskog teritorija sa značajnim udjelom ruskog stanovništva i njegova aneksija. Konačno, treća je opcija potpuna okupacija Ukrajine, postavljanje marionetske vlade, možda i njeno pripajanje Ruskoj Federaciji. Mislim da će stanje na terenu i rezultati vojnih aktivnosti te cijena koju će Rusija morati platiti na ekonomskom i političkom planu opredijeliti Putina za konačni izbor agende - rekao je Josipović za Novi list.

Otkrio je kako je Vladimira Putina dva puta susreo, jednom u početku svog mandata, dok je trenutni ruski predsjednik bio premijer, na proslavi Dana pobjede u Moskvi, a drugi put na otvorenju Olimpijskih igara u Sočiju.

- Bili su to kratki i protokolarni susreti na kojima nije bilo moguće steći neki ozbiljni dojam o Putinu. Djelovao je samouvjereno, svjestan moći koju ima - kazao je bivši hrvatski predsjednik.

Smatra kako je prelijevanje ukrajinske krize na Balkan jedna od mogućih, i za Hrvatsku vrlo opasnih opcija.

- Predsjednik Milanović je povukao dobar potez stavljajući Vučića u poziciju da se jasno opredijeli. Međutim, da bi taj potez imao pravog efekta, zahtjev Milanovića moraju odlučno podržati zemlje-članice i sama Europska unija. Izgleda da se događaji razvijaju u tome pravcu. Da, mislim da je konačno došlo vrijeme da Aleksandar Vučić prestane sjediti na dvije stolice. Osobno, smatram da je potrebno i dobro da sve zemlje tzv. Zapadnog Balkana uđu u EU. To je posebno važno Hrvatskoj. Ali, jako sumnjam da će se to dogoditi u skoro vrijeme, bez obzira na sadašnju krizu. Naime, neke države nikako da razumiju da je potrebno provesti ozbiljne reforme i svoju politiku uskladiti s onom EU. Sigurno je, ako Vučić ustraje u podršci Rusiji, ozbiljno će udaljiti Srbiju od EU. U kontekstu sadašnjih političkih odnosa, teško je očekivati i da Bosna i Hercegovina bude primljena u EU. Osobno, bit ću sretan kada naši susjedi postanu dio Europske unije. Hrvatska im u tome mora maksimalno pomoći. Naravno, ako susjedi budu dali da im se pomogne - rekao je Josipović.

Smatra kako će sve imati ozbiljne posljedice.

- Katastrofalna odluka da napadne Ukrajinu, Putina će, neovisno o konačnom rezultatu, stajati međunarodnog ugleda i znatno narušene ekonomske i političke situacije u Rusiji. Zapad, posebno Europa će također imati ozbiljne ekonomske, ali i političke posljedice. Nesposobnost EU da vodi jasnu zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku sada je posebno vidljiva. Uvjetno i možda u formi Pirove pobjede, rusko će slabljenje na ekonomskom i posebno na reputacijskom planu koristiti SAD u utrci velesila za globalnim vodstvom. Ali, i SAD će imati prilično loših posljedica za svoju ekonomiju i sigurnost. O tome što bi eskalacija rata u Ukrajini u pravcu trećeg svjetskog rata značila za sve, ne treba ni govoriti. Ako se to dogodi, na njegovu kraju neće biti nikoga da slavi ili tuguje zbog pobjede ili poraza - zaključio je u razgovoru za Novi list.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 00:14