PREKOMJERNI DEFICIT

NALOG EU LINIĆU Vlada hitno mora srezati tri milijarde kuna minusa

 Dragan Matić / CROPIX

Europska komisija u utorak je pismenom procedurom utvrdila postojanje prekomjernog deficita u Hrvatskoj te predložila mišljenje Vijeću ministara EU da Hrvatskoj odredi rok da do kraja 2016. godine svoj proračunski deficit spustit ispod tri posto i, kad to postigne, izađe iz ovog postupka nadzora.

Komisija je do takvog zaključka došla nakon praćenja proračunske situacije u Hrvatskoj i analize gospodarskih predviđanja, koji su pokazali da nisu ispunjena dva ključna kriterija iz Maastrichta - onaj za dopušteni deficit i onaj o javnom dugu. Prema tim pravilima EU, država članica može imati proračunski deficit od najviše tri posto, a javni dug ispod 60 posto BDP-a.

Ministar financija Slavko Linić u utorak je u Bruxellesu ocijenio da je Komisija pokazala razumijevanje za rokove koje predlaže za Hrvatsku. “No, u 2014. moramo značajno smanjiti deficit, što znači da će trebati poraditi na većoj efikasnosti reformi koje su pred Vladom da postignemo te ciljeve”, rekao je. Cilj je smanjenje deficita u 2014. “iznad tri milijarde kuna”. Uštede će uglavnom biti u području zdravstva, ali i mirovinskog i obrazovnog sustava. Pitanje javnog duga morat će se rješavati i putem privatizacije.

U 2014. deficit 4,6%

Prema podacima koje je EK dobio od Hrvatske, ukupni deficit za prošlu godinu je pet posto BDP-a, a ukupni javni dug 55,5 posto, dok će za 2013. biti oko 5,5 posto. U nacrtu proračuna za 2014. godinu, koji je usvojen 4. prosinca, hrvatska Vlada predviđa, pak, da deficit u toj godini ostane 5,5 posto s tim da u projekcijama najavljuje da će ostati iznad tri posto sve do 2016. godine. Komisija je izračunala da bi deficit 2014. porastao na čak 6,4 posto ako Vlada ne bi poduzela ozbiljne mjere. Što se kretanja javnog duga tiče, hrvatska Vlada očekuje da će već sljedeće godine dosegnuti 62 posto BDP-a te nastaviti rasti 2015. i 2016. godine.

Komisija preporučuje da se sadašnja situacija prekomjernog deficita okonča do 2016. Zatražila je da Hrvatska ima kao cilj 2014. deficit od 4,6 posto, a da se on 2015. spusti na 3,5 posto kako bi u 2016. dostigao prihvatljivu razinu od 2,7 posto.

Tako bi, prema Europskoj komisiji, Hrvatska popravila strukturni godišnji balans za 0,5 posto sljedeće godine, 0,9 posto 2015. i 0,7 posto 2016. godine. Formalna odluka o tome Vijeće ministara usvojit će u siječnju.

Čekaju snažne reforme

Komisija je svjesna, objavili su, da će za postizanje cilja biti potrebne snažne strukturne mjere i reforme usporedo s fiskalnom konsolidacijom.

“Put prema usklađivanju koji preporučuje Komisija ima za cilj postizanje ravnoteže između potrebe da se uzmu u obzir loši ekonomski uvjeti i hitnost fiskalnih prilagodbi”, kažu.

Tema hrvatskog prekomjernog deficita nije bila na dnevnom redu sastanka ministara financija država članica EU (ECOFIN), na kojem je sudjelovao i hrvatski ministar Slavko Linić, iako je prije bilo najava da bi se formalna odluka o ulasku Hrvatske u ovu proceduru mogla usvojiti na Vijeću upravo na ovom sastanku.

Preporuke 28. siječnja

Ministri financija EU najvjerojatnije će 28. siječnja iduće godine formalno objaviti preporuke Vijeća za korekciju prekomjernog deficita Hrvatske. Europska komisija je predložila da Vijeće postavi 30. travnja 2014. kao rok do kojeg bi hrvatska Vlada treba poduzeti efikasne mjere.

Pod time se misli da objavi ili poduzme mjere koje su dovoljne za postizanje napretka prema korekciji sada visokog deficita. Hrvatska do tada treba zapravo i detaljno izvijestiti Bruxelles o konsolidacijskoj strategiji kojom predviđa poštivanje ovih rokova.

Prve mjere donosimo već ovaj tjedan

Ministar financija Slavko Linić zadovoljan je mišljenjem Europske komisije, kao i prijedlogom da Hrvatska dobije godinu dana više nego što je uobičajeno za svođenje proračunskog deficita u dopuštene okvire. Prema njegovim riječima, i prije je bilo evidentno da Vlada treba donijeti poseban program mjera za smanjenje deficita, a jedna od njih bit će donesena već ovaj tjedan, i odnosi se na prihodnu stranu proračuna.

Do travnja sljedeće godine, kazao je Linić, treba donijeti određene odluke “kojima ćemo pokazati da ćemo biti u stanju ostvariti prve uštede u 2014., a onda 2015. i 2016. godine”.

Najveći problem, smatra, predstavljaju strukturne reforme, kojima bi se trebala osigurati fleksibilnost u radnom zakonodavstvu kako bi se potaknule domaće i privukle strane investicije, a slijedi povećenje efikasnosti javne uprave. Drugi dio u kojem Komisija traži reforme odnosi se na socijalna davanja, mirovinske reforme, izdaci za obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, a treći dio na smanjenje javnog duga, i tu se, kazao je Linić, postavlja pitanje privatizacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 10:52